Perspektive očuvanja socijalne države: transformacija sustava socijalne sigurnosti za fizičke osobe u personaliziranoj medicini

O projektu
 

Sadržaj projekta
 

Projekt je interdisciplinarnim pristupom, s istraživačkim timom iz područja prava, medicine i biomedicine te ekonomskih znanosti, usmjeren na iznalaženje novog održivog sustava socijalne sigurnosti koji počiva na personaliziranom pristupu pacijentu. Revolucionarna otkrića u medicinskim znanostima zahtijevaju stvaranje okvira koji bi obuhvatio pravne, ekonomske i medicinske aspekte biomedicinskih istraživanja te je iz tog razloga važna sinergija i interdisciplinarnost različitih područja znanosti kako bi se mogla postići viša razina konačnog ishoda. Personalizirani pristup pacijentu povezan uz razlikovanje pojedinaca na molekularnoj razini omogućiti će bolju, kvalitetniju te u konačnici jeftiniju i učinkovitiju zdravstvenu zaštitu u sustavima socijalne sigurnosti država članica Europske unije i Republike Hrvatske, a što je u konačnici aplikativna svrha postignutih rezultata ovog znanstvenog istraživanja. Projekt, uz voditeljicu, okuplja ukupno 18 istraživača, od čega je 8 istraživača s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

Istraživački tim
 

Prof. dr. sc. Nada Bodiroga – Vukobrat, voditeljica (Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci)
 
Prof. dr. sc. Krešimir Pavelić (Odjel za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci)
 
Prof. dr. sc. Sandra Kraljević Pavelić (Odjel za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci)
 
Prof. dr. sc. Marija Kaštelan Mrak (Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci)
 
Prof. dr. sc. Sanja Barić (Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci)
 
Prof. dr. sc. Dario Đerđa (Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci)
 
Doc. dr. sc. Ana Pošćić (Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci)
 
Doc. dr. sc. Jelena Jardas Antonić (Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci)
 
Doc. dr. sc. Nenad Vretenar (Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci)
 
Doc. dr. sc. Danijela Sokolić (Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci)
 
Dr. sc. Adrijana Martinović (Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci)
 
Dr. sc. Vanja Smokvina (Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci)
 
Dr. sc. Martina Bajčić (Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci)
 
Dr. sc. Jasmina Mutabžija (Poslovna škola PAR, Rijeka)
 
Dr. sc. Viktor Peršić (Thalassotherapia Opatija)
 
Dr. sc. Marko Boban (Thalassotherapia Opatija)
 
Matija Miloš (Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci)

Postignuća
 

Konferencije i znanstveni kolokviji

Znanstveni kolokvij „Personalizirana medicina – quo vadis?“ održan 7. srpnja 2015. na Odjelu za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci

Međunarodna znanstvena konferencija „Personalizirana medicina: determiniranje normativnih kriterija u pravu i ekonomiji u svjetlu novih znanja”, održana 13. i 14. studenog 2015. na Odjelu za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci i u Međusveučilišnom centru izvrsnosti Opatija (u pripremi zbornik radova u izdanju Springer Verlag)

Znanstveni kolokvij: Socijalna sigurnost i tržišno natjecanje - Izazovi reforme zdravstvenog sustava održan u Opatiji, 13. lipnja 2016., u Međusveučilišnom centru izvrsnosti, Opatija, Vila Antonio, V. Nazora 2

Međunarodni simpozij „Sveobuhvatni pristup personaliziranoj medicini: Medicinske, pravne i ekonomske implikacije za hrvatski zdravstveni sustav“ održan je dana 10. i 11. studenoga 2016. u Rijeci i Opatiji, u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti – Zavoda za kliničku i translacijsku imunologiju i molekularnu medicinu u Rijeci, Sveučilišta u Rijeci – Odjela za biotehnologiju, Pravnog fakulteta i Medicinskog fakulteta, Jean Monnet Međusveučilišnog centra izvrsnosti Opatija te Hrvatske liječničke komore.
Simpozij je organiziran u sklopu projekta sufinanciranog sredstvima Hrvatske zaklade za znanost br. IP-2013-11-5709 „Perspektive očuvanja socijalne države: transformacija sustava socijalne sigurnosti za fizičke osobe u personaliziranoj medicini“ voditeljice prof.dr.sc. Nade Bodiroge-Vukobrat. Projekt je interdisciplinarnim pristupom, s istraživačkim timom iz područja prava, medicine i biomedicine te ekonomskih znanosti, usmjeren na iznalaženje novog održivog sustava socijalne sigurnosti koji počiva na personaliziranom pristupu pacijentu. Revolucionarna otkrića u medicinskim znanostima zahtijevaju stvaranje okvira koji bi obuhvatio pravne, ekonomske i medicinske aspekte biomedicinskih istraživanja te je iz tog razloga važna sinergija i interdisciplinarnost različitih područja znanosti kako bi se mogla postići viša razina konačnog ishoda. Personalizirani pristup pacijentu povezan uz razlikovanje pojedinaca na molekularnoj razini omogućiti će bolju, kvalitetniju te u konačnici jeftiniju i učinkovitiju zdravstvenu zaštitu u sustavima socijalne sigurnosti država članica Europske unije i Republike Hrvatske, a što je u konačnici aplikativna svrha postignutih rezultata ovog znanstvenog istraživanja. Projekt, uz voditeljicu, okuplja ukupno 18 istraživača, od čega je 8 istraživača s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.
Ekonomija znanja i visokosofisticirane usluge imaju posebnu ulogu u ekonomskom sustavu i transformaciji socijalne države. Razvoj i primjena biotehnologije u medicini izvor je izazova na različitim razinama. Na simpoziju će se analizirati postojeće stanje s interdisciplinarnog stajališta i nastoji pružiti prijedlog budućeg pravnog i ekonomskog uređenja te istovremeno krajnjim korisnicima predočiti koristi personalizirane medicine, biotehnologije i najnovijih istraživanja. Cilj je simpozija bio okupiti stručnjake u području biotehnologije, prava i ekonomije kako bi se stvorila platforma za identifikaciju novih društvenih izazova, načina na koji tehnološka postignuća mogu utjecati na razvoj ustavne demokracije i mehanizama na koji demokracija može utjecati na nove tehnologije. Analizirana su važna socijalna, regulatorna, pravna, etička i moralna pitanja kako bi se redefinirala uloga znanstvenika, pružatelja zdravstvenih usluga, pacijenata i pružatelja zdravstvenog osiguranja u svjetlu nove znanstvene paradigme.  
Uvodnu riječ održao je Hans - Peter Zenner, profesor  Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Tübingenu, član njemačke nacionalne akademije znanosti Leopoldine. Govorio je o personaliziranoj medicini u Njemačkoj i njemačkim rješenjima i iskustvima.
Mr. sc. John Hopkins, iz Velike Britanije održao je izlaganje o masenoj spektrometriji u personaliziranoj dijagnostici, dok je profesor Đuro Josić s Odjela za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci izlagao o implemementiranju proteomiksa u personaliziranoj medicini. Dr. sc. Paola Roncada, izvanredna profesorica Sveučilišta u Bolonji imala je referat na temu biofilma kod zlatnog stafilokoka i promjenama u protemskom profilu. Izv. prof. dr. sc. Antonio Starčević, profesor Prehrambeno biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, imao je referat o laboratorijski uzgojenim mikrobiomima, dok je Darko Polšek, profesor Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, izlagao o personaliziranoj medicini, kognitivnom poboljšanju i budućoj eugenici.
Prvog dana skupa izlaganje je održala i prof.dr.sc. Ingrid Belac Lovasić  te dr.sc. Franjo Lovasić (KBC Rijeka, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci), a na temu ciljanog liječenja raka dojke.
Posebno treba istaknuti da je tijekom prvog dana Simpozija održana i promocija knjige Personalized medicine: A new medical and Social Challenge, u nakladi Springera, urednici koje su profesorica Nada Bodiroga-Vukobrat, akademici Daniel Rukavina i Krešimir Pavelić te profesor Gerald G. Sander (više o knjizi: http://www.springer.com/us/book/9783319393476).
Ekonomskim i pravnim aspektima ove kompleksne problematike posvećen je bio drugi dan Simpozija, koji je održan u Opatiji, u Međusveučilišnom centru izvrsnosti Opatija. Drugi dan simpozija otvoren je izlaganjem Borisa Von Maydella (Verband der Ersatzkasse e.V., Berlin). Tema izlaganja bila je personalizirana medicina i socijalna sigurnost.
Profesorica Nada Bodiroga-Vukobrat s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci te profesorica Hana Horak s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci održale su izlaganje na temu regulatornih potencijala i zapreka u pogledu novih zdravstvenih tehnologija, a s posebnim osvrtom na otkrivanje podataka i nove bolesti.
Profesor Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani, Maks Tajnikar i doc. dr. sc. Petra Došenović Bonča s istog fakulteta izlagali su o makroekonomskim okruženjima i razvoju personalizirane medicine. Franco Becchis, profesor i znanstveni ravnatelj Fondazione per l'Ambiente iz Torinske škole lokalne regulacije izlagao je o lokalnoj regulaciji na primjeru politika usmjerenih na socijalne i humanitarne ciljeve.  
O aktuarskim izazovima u personaliziranoj medicini izlagao je profesor Nenad Vretenar i doc. dr. sc. Jelena Jardas Antonić s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Izlaganje na temu personalizirane medicine i personaliziranog određivanja cijene održao je dr. sc. Davor Mance s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, dr. sc. Diana Mance s Odjela za fiziku Sveučilišta u Rijeci i profesor Dinko Vitezić s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.
Putovi razvoja poslovnih modela u personaliziranoj medicini bili su tema izlaganja profesorice Marije Kaštelan Mrak te doc. dr. sc. Danijele Sokolić s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.
Posljednji dio Simpozija bio je posvećen pravnim temama. Njega su otvarile tri znanstvenice s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Tako je dr. sc. Adrijana Martinović s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, izlagala o ulozi solidarnosti u odnosu zdravstva i europskog prava. Doc. dr. sc. Ana Poščić održala je izlaganje o najnovijim pomacima u rješavanju problema zaštite tržišnog natjecanja na europskom farmaceutskom tržištu. Izv. prof. dr. sc. Ivana Kunda izlagala je o pitanjima zaštite intelektualnog vlasništva u slučaju medicinske primjene 3D printanja.
Izlaganje o njemačkom pravnom okviru genetskog testiranja na radnom mjestu održao je dr. sc. Mijo Božić sa Sveučilišta primijenjenih znanosti u Ludwigsburgu, a Simpozij su svojim izlaganjima zaključili Matija Miloš, koji je govorio o privatnosti tijela u kontekstu predimplantacijskog genetskog testiranja, te doc. dr. sc. Vanja Smokvina, koji je izlagao o pravnim i drugim aspektima dopinga u sportu.

Međunarodni simpozij „Personalised medicine: Basic and social aspects. Challenges for social security systems“ održan je dana 20. i 21.  studenoga 2017. u Rijeci, u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti – Zavoda za kliničku i translacijsku imunologiju i molekularnu medicinu u Rijeci, Sveučilišta u Rijeci – Odjela za biotehnologiju, Pravnog fakulteta i Medicinskog fakulteta, Jean Monnet Međusveučilišnog centra izvrsnosti Opatija te Hrvatske liječničke komore.
Simpozij je organiziran u sklopu projekta sufinanciranog sredstvima Hrvatske zaklade za znanost br. IP-2013-11-5709 „Perspektive očuvanja socijalne države: transformacija sustava socijalne sigurnosti za fizičke osobe u personaliziranoj medicini“ voditeljice prof.dr.sc. Nade Bodiroge-Vukobrat. Projekt je interdisciplinarnim pristupom, s istraživačkim timom iz područja prava, medicine i biomedicine te ekonomskih znanosti, usmjeren na iznalaženje novog održivog sustava socijalne sigurnosti koji počiva na personaliziranom pristupu pacijentu. Revolucionarna otkrića u medicinskim znanostima zahtijevaju stvaranje okvira koji bi obuhvatio pravne, ekonomske i medicinske aspekte biomedicinskih istraživanja te je iz tog razloga važna sinergija i interdisciplinarnost različitih područja znanosti kako bi se mogla postići viša razina konačnog ishoda. Personalizirani pristup pacijentu povezan uz razlikovanje pojedinaca na molekularnoj razini omogućiti će bolju, kvalitetniju te u konačnici jeftiniju i učinkovitiju zdravstvenu zaštitu u sustavima socijalne sigurnosti država članica Europske unije i Republike Hrvatske, a što je u konačnici aplikativna svrha postignutih rezultata ovog znanstvenog istraživanja. Projekt, uz voditeljicu, okuplja ukupno 18 istraživača, od čega je 8 istraživača s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.
Prvi radni dan simpozija održan je na Odjelu za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci te je bio posvećen medicinskim aspektima ove problematike. Uvodna predavanja održali su prof. dr. sc. Hans-Peter Zenner i prof. dr. sc. Ivan Đikič, članovi njemačke nacionalne akademije znanosti Leopoldine. Prof. dr. Hans-Peter Zenner održao je predavanje o etičkim pitanjima primjene paradigme personalizirane medicine te je naglasio potrebu pronalaženja ravnoteže u korištenju rezultata prediktivnih genetskih testova između liječenja i anonimizacije radi zaštite osobnih prava trećih osoba. Prediktivne informacije mogu pomoći, ali i predstavljati značajan teret pacijentima. Zbog toga, uz pravo na informirani pristanak, pacijenti moraju imati i pravo ne znati rezultate testova, iz čega često proizlaze sukobi. Prof. Zenner naglasio je potrebu šire rasprave u društvu o ovim pitanjima, koja je nužna i hitna zbog sve bržeg napretka medicinske tehnologije i istraživanja. Izlaganje prof. Đikića bilo je posvećeno razumijevanju uzroka bolesti i individualnih preferencija pacijenata. Zbog uporabe modernih tehnologija u dijagnostici i liječenju bolesti, danas je moguće prikupiti dubinske podatke o individualnim genetskim i molekularnim markerima tumora i zdravog tkiva, prije i tijekom terapije. Velika količina tih podataka procesuira se informacijskim tehnologijama te je moguće predvidjeti tko će reagirati na pojedinu terapiju i na koji način, što dovodi do mogućnosti primjene personaliziranih terapija. Prof. Đikić predstavio je rezultate istraživanja svog laboratorija o utjecaju individualne ljudske mikrobiote na razvoj bolesti te je istaknuo na koji način nove tehnologije i istraživanja utječu na učinkovitost terapije i individualni pristup liječenju.
Nakon uvodnih predavanja, uslijedila je diskusija te je konferencija nastavljena predavanjima medicinskih znanstvenika i praktičara o pojedinim aspektima personalizirane medicine u liječenju pojedinih bolesti. Prof. dr. sc. Jasna Peter Katalinić s Odjela za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci izlagala je o potencijalu masene spektometrije u personaliziranoj medicini, kao analitičke tehnike pomoću koje se identificira molekularna struktura čestica bez promjene njihovog sastava. Primjena masene spektometrije je široka, od kemije, biologije, fizike do medicine. Masena spektometrija u proteomici igra važnu ulogu u personaliziranoj medicini, jer pridonosi identifikaciji molekularne strukture proteina na razini primarnih genetskih produkata i njihovih su- i post-translacijskih modifikacija, te modalitetima njihovog procesiranja. U izlaganju su analizirani i evaluirani učinci personalizirane medicine u strategijama kvantitativne proteomike i analize tkiva. Dr. sc. Sonja Pavlović s Instituta za molekularnu genetiku i genetski inženjering Sveučilišta u Beogradu održala je izlaganje o novoj eri personalizirane medicine putem tehnika modifikacije gena. Izlažući o tehnikama modifikacije gena, dr. sc. Pavlović istaknula je kako prediktivne tehnike u polju genomike i drugih 'omics' tehnologija stvaraju preduvjet za primjenu personalizirane medicine u svakodnevnoj kliničkoj praksi već u sljedećem desetljeću. Prvi radni dan konferencije zaključili su prof. dr. sc. Davor Štimac i prof. dr. sc. Damir Miletić s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i KBC Rijeka prikazom praktičnih studija o primjeni pristupa personalizirane medicine u kliničkoj praksi. Prof. Štimac je u svom izlaganju iznio slučaj prijenosa fekalne mikrobiote kod pacijentice liječene u KBC Rijeka, čime je KBC Rijeka postala jedan od predvodnika u primjeni novih tehnologija u medicini. Prof. Miletić je održao izlaganje o primjeni magnetske rezonance kod personaliziranog pristupa i planiranja liječenja pacijenata s rektalnim karcinomom, što je drugi uzročnik smrtnosti od karcinoma kod muškaraca i treći kod žena s karcinomom u zapadnim državama. Upotreba tehnika magnetske rezonance postala je važno sredstvo za personalizirani pristup liječenju takvih pacijenata te postoji veliki potencijal za budući razvoj u ovom izazovnom području.  
Drugi radni dan simpozija održan je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci te je bio posvećen ekonomskim, pravnim i filozofskim pitanjima u vezi s personaliziranom medicinom. Prof. dr. sc. Lucia Ruggeri s Pravnog fakulteta Sveučilišta Camerino izlagala je o zaštiti podataka u personaliziranoj medicini, te potrebi preispitivanja postojećih pravnih i regulatornih okvira. Postojeći modeli koji reguliraju pravo pacijenta na informirani pristanak moraju se revidirati radi zaštite prava na privatnost, tako da uključe pravo na informiranost o korištenju bioloških uzoraka za istraživanje ili druge svrhe, primjereno upoznavanje sa sustavom upravljanja podacima, jasna pravila o povremenom obnavljanju pristanka, specifikacije o praćenju podataka, upoznavanje s politikom uporabe podataka koju primjenjuje određena biobanka ili platforma, odredbe o načinu rješavanja sporova te osobito pravo znati ili ne znati određene genetske informacije. Prof. dr. sc. Elvio Baccarini s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci u svom se izlaganju osvrnuo na osobne perspektive pravednosti u zdravstvenim sustavima s obzirom na primjenu paradigme personalizirane medicine te mogući rast troškova zdravstvene zaštite. Glavno pitanje odnosi se na to koji se argumenti moraju prihvatiti kao razumni i pravedni glede primjene ili neprimjene određenih terapija kojima se produžuje život pacijentu, a u svjetlu ograničenih resursa. Kako pravedno raspodijeliti postojeće i dostupne resurse i tako osigurati pravednost u raspodjeli dobara? Nakon ovog izlaganja, uslijedila su izlaganja o ekonomskim aspektima paradigme personalizirane medicine, što je izazvalo živu diskusiju. Prof. dr. sc. Maks Tajnikar i prof. dr. sc. Petra Došenović Bonča s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani u svom su izlaganju istaknuli su probleme vezane uz tržišno natjecanje na zdravstvenim tržištima te razvoj paradigme personalizirane medicine sa socio-ekonomskog gledišta. Njihov je zaključak kako će pravila ponude i potražnje utjecati na razvoj novih oblika osiguranja i ponude proizvoda personalizirane medicine te financiranje tih usluga, što nije revolucionarni razvoj, već se odvija na postojećim načelima i zakonima tržišta. Doc. dr. sc. Davor Mance s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, doc. dr. sc. Dijana Mance s Odjela za fiziku Sveučilišta u Rijeci i doc. dr. sc. Sergej Nadalin s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci pristupili su problematici troškovno-učinkovite personalizirane medicine uz primjenu STEM pristupa te naglasili koliko je važan interdisciplinarni pristup i suradnja u inovaciji i primjeni ovog pristupa. Prof. dr. sc. Marija Kaštelan Mrak i prof. dr. sc. Danijela Sokolić s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci te dr. sc. Renata Dobrila Dintinjana s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i KBC Rijeka predstavile su rezultate empirijskog istraživanja o implementaciji pristupa personalizirane medicine u hrvatskom zdravstvenom sustavu. Istraživanje je posvećeno utvrđivanju trenutnog stanja implementacije personalizirane medicine u hrvatskom zdravstvenom sustavu, identifikaciji institucija koje su nadležne za njeno poticanje i razvoj te identifikaciji mogućih prepreka i izazova. Doc. dr. sc. Nenad Vretenar i doc. dr. sc. Jelena Jardas Antonić s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci istraživali su pitanja moralnog hazarda i sigurnosti podataka. Simpozij je zaključen s tri izlaganja znanstvenika u području prava. Doc. dr. sc. Ana Pošćić s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci predstavila je najnoviji razvoj prava EU u području patentnih nagodbi na europskom tržištu lijekova, a doc. dr. sc. Mijo Božić sa Sveučilišta u Ludwigsburgu izlagao je regulatornim zahtjevima u odnosu na certificiranje medicinskih proizvoda. Simpozij je zaključen izlaganjem prof. dr. sc. Nade Bodiroge-Vukobrat s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci te prof. dr. sc. Hane Horak s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu o pojmu 'connected health' i zaštiti podataka u personaliziranoj medicini.
Na simpoziju je sudjelovalo 99 sudionika iz znanstvene, stručne i šire javnosti te je i medijski popraćen.

Međunarodni simpozij “Istraživačka dijagnostika: indikator ili informacija” održan je 12. i 13.  studenog 2018. na Odjelu za biotehnologiju Sveučilišni kampusa (12. studenog) te Pravnom fakultetu u Rijeci (13. studenog), u organizaciji Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci te u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti – Zavodom za kliničku i transplantacijsku imunologiju i molekularnu medicine Rijeka, Jean Monnet Međusveučilišnim centrom izvrsnosti Opatija i Hrvatskom liječničkom komorom – Regionalnim uredom u Rijeci.
Riječ je o četvrtoj i posljednoj konferenciji koja je organizirana u okviru projekta IP-2013-11-5709 “Perspektive očuvanja socijalne države: prema transformaciji sustava socijalne sigurnosti za pojedinca u personaliziranoj medicini“, financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost. Projekt je okupio interdisciplinarnu istraživačku skupinu znanstvenika u području prava, medicine i biotehnologije te ekonomske znanosti, pod vodstvom prof. dr. sc. Nade Bodiroga-Vukobrat s Pravnog fakulteta u Rijeci. Glavni cilj projekta je istražiti je li moguće izgraditi otporne i održive sustave socijalne sigurnosti koji počivaju na personaliziranom pristupu pacijentu.  
Sveobuhvatna misija ove međunarodne konferencije je dati 'dijagnozu' postojećeg stanja implementacije paradigme personalizirane medicine u kliničkoj praksi. Tu odgovornost dijele stručnjaci različitih znanstvenih disciplina, od prirodnih i biotehničkih do društvenih i humanističkih znanosti. Slijedom ove misije, konferencija je bila posvećena sljedećim glavnim pitanjima:
•    Koji su akutni i kronični izazovi i prepreke za implementaciju paradigme personalizirane medicine?
•    Kakav učinak medicinska i biotehnološka dostignuća imaju na regulatorni okvir?
•    Može li ekonomska i organizacijska teorija ponuditi moguće smjernice?
•    Je li troškovno učinkovita personalizirana medicina moguća?
•    Je li pristup personalizirane medicine u javnim zdravstvenim sustavima mit ili realnost?
Ova konferencija se i u svojoj četvrtoj godini pokazala kao pravo mjesto za predstavljanje najnovijih istraživanja biotehnoloških i biomedicinskih istraživanja i raspravu o njihovim pravnim, ekonomskim i medicinskim aspektima. Uvodno predavanje na konferenciji održao je prof. dr. sc. Hans Peter Zenner, član njemačke akademije znanosti Leopoldine, ugledni znanstvenik s dugogodišnjim iskustvom i jedan od pionira u istraživanju u području personalizirane medicine. Tom mu je prigodom dekanica Pravnog fakulteta u Rijeci, prof. dr. sc. Vesna Crnić-Grotić, uručila i zahvalnicu fakulteta za dugogodišnju potporu i suradnju. I ove godine zanimljivi govornici otvorili su čitav niz tema i pitanja te iznijeli svoja iskustva i najnovija istraživanja. Plodonosna diskusija koja je pratila sva izlaganja pridonijela je rasvjetljavanju novih, ponekad i kontradiktornih stajališta o ovoj kompleksnoj i relevantnoj temi i području u stalnom razvoju, a koji su se ovom konferencijom i projektom nastojali približiti što široj, ne samo znanstvenoj i stručnoj publici.  
Potporu održavanju ove konferencije uz Hrvatsku zakladu za znanost dali su i Sveučilište u Rijeci kroz potpore znanstvenim istraživanjima (broj projekta 13.08.1.2.03) te Zaklada Hanns-Seidel, Ured u Zagrebu.

Znanstveni radovi u okviru projekta

Personalized Medicine: A New Medical and Social Challenge (Europeanization and Globalization) / Nada Bodiroga-Vukobrat, Daniel Rukavina, Kresimir Pavelic, Gerald G. Sander (ur.). New York: Springer International Publishing, 2016.

Kaštelan Mrak M, Bodiroga-Vukobrat N, Sokolić D: Personalized Medicine Industry Model Development, in Management, Journal of Contemporary Management Issues, Vol.22. No. 2. (2017.), str. 49-64. 

Horak H, Bodiroga-Vukobrat N: Can we protect data in digital economy: reality or myth, 4th International Multidisciplinary Scientific Conference on Social Science and Arts SGEM 2017, conference proceeding, Book 1, Vol 2, str. 381-386.

Bodiroga-Vukobrat N, Marković M G, Debeljak S: Do we know how to protect personal data in the virtual environment? 4th International Multidisciplinary Scientific Conference on Social Science and Arts SGEM 2017, conference proceeding, Book 1, Vol 2, str. 457-464.

Pavelić K, Martinović T, Kraljević Pavelić S: Do we understand the personalized medicine paradigm? EMBO Rep 16:133-136, 2015.