Povežite se s nama:
 
Poruka
  • EU e-Privacy Directive

    This website uses cookies to manage authentication, navigation, and other functions. By using our website, you agree that we can place these types of cookies on your device.

    View e-Privacy Directive Documents

    You have declined cookies. This decision can be reversed.

Zavod za mirenje

Više o mirenju

Mirenje (posredovanje, medijacija, koncilijacija) je svaki postupak, bez obzira na njegov naziv, u kojem stranke nastoje sporazumno riješiti svoj spor, pa i onaj glede kojeg je u tijeku postupak pred sudom, uz pomoć jednog ili više izmiritelja koji strankama pomažu postići nagodbu, bez ovlasti da im nametnu obvezujuće rješenje. Izmiritelj (posrednik, medijator, koncilijator) označava jednu ili više osoba koje na temelju sporazuma stranaka provode mirenje.

Razlozi zbog kojih se stranke mogu općenito opredijeliti  za mirenje:
1. postupak mirenja je povjerljiv, postupak mirenja je neformalan i elastičan te daje strankama bolje izglede izjasniti se o njihovu položaju i suprotnim interesima u sporu,
2. u mirenju se na vidjelo iznose svi detalji spora, a ne samo njihova pravna interpretacija,
3. stranke zadržavaju kontrolu nad postupkom,
4. mirenjem se poboljšava komunikacija između stranaka, a njihovi poslovni odnosi se nastavljaju i nakon dovršetka postupka;  
5. mirenjem se prvenstveno štite  interesi stranaka i postiže obostrano zadovoljstvo zajedničkim rješenjem,
6. troškovi mirenja znatno su niži, a isključeni su rizici nepovoljne sudske odluke.

Dodatno, stranka u postupku mirenja, izmiritelj ili osoba koja na drugi način sudjeluje u postupku, ne može se u bilo kojem drugom postupku, sudskom, arbitražnom, ili drugom postupku, pozivati na okolnosti ili predlagati kao dokaz:
1. činjenicu da je jedna od stranaka predlagala mirenje ili bila voljna sudjelovati u njemu,
2. stavove koje je stranka u postupku mirenja izrazila ili prijedloge koje je u tom postupku iznijela,
3. izjave o činjenicama ili priznanje zahtjeva ili činjenica izvršeno tijekom postupka mirenja, ako takve izjave ili priznanja nisu sastavni dio postignute nagodbe,
4. prijedloge koje je u postupku iznio izmiritelj,
5. činjenicu da je neka stranka u postupku pokazala spremnost prihvatiti prijedlog izmiritelja,
6. ispravu koja je pripremljena isključivo za potrebe postupka mirenja, ili ispravu za koju su se stranke u postupku mirenja sporazumjele da se neće koristiti niti u kojem drugom postupku.

Europska unija daje posebno mjesto alternativnom rješavanju sporova.

Hrvatski Zakon o mirenju iz 2011. usklađen je s odredbama Direktive 2008/52/EZ Europskog parlamenta i vijeća od 21. svibnja 2008. O nekim apektima mirenja u građanskim i trgovačkim stvarima.

Direktiva 2013/11/EU Europskog parlamena i vijeća od 21. svibnja  2013. o alternativnom rješavanju potrošačkih sporova i izmjeni Uredbe (EZ) br. 2006/2004 i Direktive 2009/22/EZ (Direktiva o alternativnom rješavanju potrošačkih sporova)

Uredba (EU) 524/2013 Europskog parlamenta i vijeća od 21. svibnja 2013. o online rješavanju potrošačkih sporova i izmjeni Uredbe (EZ) br. 2006/2004 i Direktive 2009/22/EZ (Uredba o online rješavanju potrošačkih sporova)

 
.