Povežite se s nama:
 
Poruka
  • EU e-Privacy Directive

    This website uses cookies to manage authentication, navigation, and other functions. By using our website, you agree that we can place these types of cookies on your device.

    View e-Privacy Directive Documents

    You have declined cookies. This decision can be reversed.

Perspektive očuvanja socijalne države: transformacija sustava socijalne sigurnosti za fizičke osobe u personaliziranoj medicini





 

O projektu
 

Broj projekta: 5709
Datum početka: 29. prosinca 2014.
Datum završetka: 28. prosinca 2018.
Voditeljica: prof. dr. sc. Nada Bodiroga – Vukobrat
Kontakt: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.




 

Sadržaj projekta
 

Projekt je interdisciplinarnim pristupom, s istraživačkim timom iz područja prava, medicine i biomedicine te ekonomskih znanosti, usmjeren na iznalaženje novog održivog sustava socijalne sigurnosti koji počiva na personaliziranom pristupu pacijentu. Revolucionarna otkrića u medicinskim znanostima zahtijevaju stvaranje okvira koji bi obuhvatio pravne, ekonomske i medicinske aspekte biomedicinskih istraživanja te je iz tog razloga važna sinergija i interdisciplinarnost različitih područja znanosti kako bi se mogla postići viša razina konačnog ishoda. Personalizirani pristup pacijentu povezan uz razlikovanje pojedinaca na molekularnoj razini omogućiti će bolju, kvalitetniju te u konačnici jeftiniju i učinkovitiju zdravstvenu zaštitu u sustavima socijalne sigurnosti država članica Europske unije i Republike Hrvatske, a što je u konačnici aplikativna svrha postignutih rezultata ovog znanstvenog istraživanja. Projekt, uz voditeljicu, okuplja ukupno 18 istraživača, od čega je 8 istraživača s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.



 

Istraživački tim
 

Prof. dr. sc. Nada Bodiroga – Vukobrat, voditeljica (Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci)
 
Prof. dr. sc. Krešimir Pavelić (Odjel za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci)
 
Prof. dr. sc. Sandra Kraljević Pavelić (Odjel za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci)
 
Prof. dr. sc. Marija Kaštelan Mrak (Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci)
 
Prof. dr. sc. Sanja Barić (Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci)
 
Prof. dr. sc. Dario Đerđa (Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci)
 
Doc. dr. sc. Ana Pošćić (Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci)
 
Doc. dr. sc. Jelena Jardas Antonić (Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci)
 
Doc. dr. sc. Nenad Vretenar (Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci)
 
Doc. dr. sc. Danijela Sokolić (Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci)
 
Dr. sc. Adrijana Martinović (Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci)
 
Dr. sc. Vanja Smokvina (Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci)

 
Dr. sc. Martina Bajčić (Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci)
 
Dr. sc. Jasmina Mutabžija (Poslovna škola PAR, Rijeka)
 
Dr. sc. Viktor Peršić (Thalassotherapia Opatija)
 
Dr. sc. Marko Boban (Thalassotherapia Opatija)
 
Matija Miloš (Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci)



 

Postignuća
 

Konferencije i znanstveni kolokviji

Znanstveni kolokvij „Personalizirana medicina – quo vadis?“ održan 7. srpnja 2015. na Odjelu za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci

 

Međunarodna znanstvena konferencija „Personalizirana medicina: determiniranje normativnih kriterija u pravu i ekonomiji u svjetlu novih znanja”, održana 13. i 14. studenog 2015. na Odjelu za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci i u Međusveučilišnom centru izvrsnosti Opatija (u pripremi zbornik radova u izdanju Springer Verlag)

           
 

Znanstveni kolokvij: Socijalna sigurnost i tržišno natjecanje - Izazovi reforme zdravstvenog sustava održan u Opatiji, 13. lipnja 2016., u Međusveučilišnom centru izvrsnosti, Opatija, Vila Antonio, V. Nazora 2

             
 

Međunarodni simpozij „Sveobuhvatni pristup personaliziranoj medicini: Medicinske, pravne i ekonomske implikacije za hrvatski zdravstveni sustav“ održan je dana 10. i 11. studenoga 2016. u Rijeci i Opatiji, u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti – Zavoda za kliničku i translacijsku imunologiju i molekularnu medicinu u Rijeci, Sveučilišta u Rijeci – Odjela za biotehnologiju, Pravnog fakulteta i Medicinskog fakulteta, Jean Monnet Međusveučilišnog centra izvrsnosti Opatija te Hrvatske liječničke komore.
Simpozij je organiziran u sklopu projekta sufinanciranog sredstvima Hrvatske zaklade za znanost br. IP-2013-11-5709 „Perspektive očuvanja socijalne države: transformacija sustava socijalne sigurnosti za fizičke osobe u personaliziranoj medicini“ voditeljice prof.dr.sc. Nade Bodiroge-Vukobrat. Projekt je interdisciplinarnim pristupom, s istraživačkim timom iz područja prava, medicine i biomedicine te ekonomskih znanosti, usmjeren na iznalaženje novog održivog sustava socijalne sigurnosti koji počiva na personaliziranom pristupu pacijentu. Revolucionarna otkrića u medicinskim znanostima zahtijevaju stvaranje okvira koji bi obuhvatio pravne, ekonomske i medicinske aspekte biomedicinskih istraživanja te je iz tog razloga važna sinergija i interdisciplinarnost različitih područja znanosti kako bi se mogla postići viša razina konačnog ishoda. Personalizirani pristup pacijentu povezan uz razlikovanje pojedinaca na molekularnoj razini omogućiti će bolju, kvalitetniju te u konačnici jeftiniju i učinkovitiju zdravstvenu zaštitu u sustavima socijalne sigurnosti država članica Europske unije i Republike Hrvatske, a što je u konačnici aplikativna svrha postignutih rezultata ovog znanstvenog istraživanja. Projekt, uz voditeljicu, okuplja ukupno 18 istraživača, od čega je 8 istraživača s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.
Ekonomija znanja i visokosofisticirane usluge imaju posebnu ulogu u ekonomskom sustavu i transformaciji socijalne države. Razvoj i primjena biotehnologije u medicini izvor je izazova na različitim razinama. Na simpoziju će se analizirati postojeće stanje s interdisciplinarnog stajališta i nastoji pružiti prijedlog budućeg pravnog i ekonomskog uređenja te istovremeno krajnjim korisnicima predočiti koristi personalizirane medicine, biotehnologije i najnovijih istraživanja. Cilj je simpozija bio okupiti stručnjake u području biotehnologije, prava i ekonomije kako bi se stvorila platforma za identifikaciju novih društvenih izazova, načina na koji tehnološka postignuća mogu utjecati na razvoj ustavne demokracije i mehanizama na koji demokracija može utjecati na nove tehnologije. Analizirana su važna socijalna, regulatorna, pravna, etička i moralna pitanja kako bi se redefinirala uloga znanstvenika, pružatelja zdravstvenih usluga, pacijenata i pružatelja zdravstvenog osiguranja u svjetlu nove znanstvene paradigme.  
Uvodnu riječ održao je Hans - Peter Zenner, profesor  Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Tübingenu, član njemačke nacionalne akademije znanosti Leopoldine. Govorio je o personaliziranoj medicini u Njemačkoj i njemačkim rješenjima i iskustvima.
Mr. sc. John Hopkins, iz Velike Britanije održao je izlaganje o masenoj spektrometriji u personaliziranoj dijagnostici, dok je profesor Đuro Josić s Odjela za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci izlagao o implemementiranju proteomiksa u personaliziranoj medicini. Dr. sc. Paola Roncada, izvanredna profesorica Sveučilišta u Bolonji imala je referat na temu biofilma kod zlatnog stafilokoka i promjenama u protemskom profilu. Izv. prof. dr. sc. Antonio Starčević, profesor Prehrambeno biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, imao je referat o laboratorijski uzgojenim mikrobiomima, dok je Darko Polšek, profesor Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, izlagao o personaliziranoj medicini, kognitivnom poboljšanju i budućoj eugenici.
Prvog dana skupa izlaganje je održala i prof.dr.sc. Ingrid Belac Lovasić  te dr.sc. Franjo Lovasić (KBC Rijeka, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci), a na temu ciljanog liječenja raka dojke.
Posebno treba istaknuti da je tijekom prvog dana Simpozija održana i promocija knjige Personalized medicine: A new medical and Social Challenge, u nakladi Springera, urednici koje su profesorica Nada Bodiroga-Vukobrat, akademici Daniel Rukavina i Krešimir Pavelić te profesor Gerald G. Sander (više o knjizi: http://www.springer.com/us/book/9783319393476).
Ekonomskim i pravnim aspektima ove kompleksne problematike posvećen je bio drugi dan Simpozija, koji je održan u Opatiji, u Međusveučilišnom centru izvrsnosti Opatija. Drugi dan simpozija otvoren je izlaganjem Borisa Von Maydella (Verband der Ersatzkasse e.V., Berlin). Tema izlaganja bila je personalizirana medicina i socijalna sigurnost.
Profesorica Nada Bodiroga-Vukobrat s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci te profesorica Hana Horak s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci održale su izlaganje na temu regulatornih potencijala i zapreka u pogledu novih zdravstvenih tehnologija, a s posebnim osvrtom na otkrivanje podataka i nove bolesti.
Profesor Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani, Maks Tajnikar i doc. dr. sc. Petra Došenović Bonča s istog fakulteta izlagali su o makroekonomskim okruženjima i razvoju personalizirane medicine. Franco Becchis, profesor i znanstveni ravnatelj Fondazione per l'Ambiente iz Torinske škole lokalne regulacije izlagao je o lokalnoj regulaciji na primjeru politika usmjerenih na socijalne i humanitarne ciljeve.  
O aktuarskim izazovima u personaliziranoj medicini izlagao je profesor Nenad Vretenar i doc. dr. sc. Jelena Jardas Antonić s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Izlaganje na temu personalizirane medicine i personaliziranog određivanja cijene održao je dr. sc. Davor Mance s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, dr. sc. Diana Mance s Odjela za fiziku Sveučilišta u Rijeci i profesor Dinko Vitezić s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.
Putovi razvoja poslovnih modela u personaliziranoj medicini bili su tema izlaganja profesorice Marije Kaštelan Mrak te doc. dr. sc. Danijele Sokolić s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.
Posljednji dio Simpozija bio je posvećen pravnim temama. Njega su otvarile tri znanstvenice s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Tako je dr. sc. Adrijana Martinović s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, izlagala o ulozi solidarnosti u odnosu zdravstva i europskog prava. Doc. dr. sc. Ana Poščić održala je izlaganje o najnovijim pomacima u rješavanju problema zaštite tržišnog natjecanja na europskom farmaceutskom tržištu. Izv. prof. dr. sc. Ivana Kunda izlagala je o pitanjima zaštite intelektualnog vlasništva u slučaju medicinske primjene 3D printanja.
Izlaganje o njemačkom pravnom okviru genetskog testiranja na radnom mjestu održao je dr. sc. Mijo Božić sa Sveučilišta primijenjenih znanosti u Ludwigsburgu, a Simpozij su svojim izlaganjima zaključili Matija Miloš, koji je govorio o privatnosti tijela u kontekstu predimplantacijskog genetskog testiranja, te doc. dr. sc. Vanja Smokvina, koji je izlagao o pravnim i drugim aspektima dopinga u sportu.

                                           

Međunarodni simpozij „Personalised medicine: Basic and social aspects. Challenges for social security systems“ održan je dana 20. i 21.  studenoga 2017. u Rijeci, u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti – Zavoda za kliničku i translacijsku imunologiju i molekularnu medicinu u Rijeci, Sveučilišta u Rijeci – Odjela za biotehnologiju, Pravnog fakulteta i Medicinskog fakulteta, Jean Monnet Međusveučilišnog centra izvrsnosti Opatija te Hrvatske liječničke komore.
Simpozij je organiziran u sklopu projekta sufinanciranog sredstvima Hrvatske zaklade za znanost br. IP-2013-11-5709 „Perspektive očuvanja socijalne države: transformacija sustava socijalne sigurnosti za fizičke osobe u personaliziranoj medicini“ voditeljice prof.dr.sc. Nade Bodiroge-Vukobrat. Projekt je interdisciplinarnim pristupom, s istraživačkim timom iz područja prava, medicine i biomedicine te ekonomskih znanosti, usmjeren na iznalaženje novog održivog sustava socijalne sigurnosti koji počiva na personaliziranom pristupu pacijentu. Revolucionarna otkrića u medicinskim znanostima zahtijevaju stvaranje okvira koji bi obuhvatio pravne, ekonomske i medicinske aspekte biomedicinskih istraživanja te je iz tog razloga važna sinergija i interdisciplinarnost različitih područja znanosti kako bi se mogla postići viša razina konačnog ishoda. Personalizirani pristup pacijentu povezan uz razlikovanje pojedinaca na molekularnoj razini omogućiti će bolju, kvalitetniju te u konačnici jeftiniju i učinkovitiju zdravstvenu zaštitu u sustavima socijalne sigurnosti država članica Europske unije i Republike Hrvatske, a što je u konačnici aplikativna svrha postignutih rezultata ovog znanstvenog istraživanja. Projekt, uz voditeljicu, okuplja ukupno 18 istraživača, od čega je 8 istraživača s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.
Prvi radni dan simpozija održan je na Odjelu za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci te je bio posvećen medicinskim aspektima ove problematike. Uvodna predavanja održali su prof. dr. sc. Hans-Peter Zenner i prof. dr. sc. Ivan Đikič, članovi njemačke nacionalne akademije znanosti Leopoldine. Prof. dr. Hans-Peter Zenner održao je predavanje o etičkim pitanjima primjene paradigme personalizirane medicine te je naglasio potrebu pronalaženja ravnoteže u korištenju rezultata prediktivnih genetskih testova između liječenja i anonimizacije radi zaštite osobnih prava trećih osoba. Prediktivne informacije mogu pomoći, ali i predstavljati značajan teret pacijentima. Zbog toga, uz pravo na informirani pristanak, pacijenti moraju imati i pravo ne znati rezultate testova, iz čega često proizlaze sukobi. Prof. Zenner naglasio je potrebu šire rasprave u društvu o ovim pitanjima, koja je nužna i hitna zbog sve bržeg napretka medicinske tehnologije i istraživanja. Izlaganje prof. Đikića bilo je posvećeno razumijevanju uzroka bolesti i individualnih preferencija pacijenata. Zbog uporabe modernih tehnologija u dijagnostici i liječenju bolesti, danas je moguće prikupiti dubinske podatke o individualnim genetskim i molekularnim markerima tumora i zdravog tkiva, prije i tijekom terapije. Velika količina tih podataka procesuira se informacijskim tehnologijama te je moguće predvidjeti tko će reagirati na pojedinu terapiju i na koji način, što dovodi do mogućnosti primjene personaliziranih terapija. Prof. Đikić predstavio je rezultate istraživanja svog laboratorija o utjecaju individualne ljudske mikrobiote na razvoj bolesti te je istaknuo na koji način nove tehnologije i istraživanja utječu na učinkovitost terapije i individualni pristup liječenju.
Nakon uvodnih predavanja, uslijedila je diskusija te je konferencija nastavljena predavanjima medicinskih znanstvenika i praktičara o pojedinim aspektima personalizirane medicine u liječenju pojedinih bolesti. Prof. dr. sc. Jasna Peter Katalinić s Odjela za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci izlagala je o potencijalu masene spektometrije u personaliziranoj medicini, kao analitičke tehnike pomoću koje se identificira molekularna struktura čestica bez promjene njihovog sastava. Primjena masene spektometrije je široka, od kemije, biologije, fizike do medicine. Masena spektometrija u proteomici igra važnu ulogu u personaliziranoj medicini, jer pridonosi identifikaciji molekularne strukture proteina na razini primarnih genetskih produkata i njihovih su- i post-translacijskih modifikacija, te modalitetima njihovog procesiranja. U izlaganju su analizirani i evaluirani učinci personalizirane medicine u strategijama kvantitativne proteomike i analize tkiva. Dr. sc. Sonja Pavlović s Instituta za molekularnu genetiku i genetski inženjering Sveučilišta u Beogradu održala je izlaganje o novoj eri personalizirane medicine putem tehnika modifikacije gena. Izlažući o tehnikama modifikacije gena, dr. sc. Pavlović istaknula je kako prediktivne tehnike u polju genomike i drugih 'omics' tehnologija stvaraju preduvjet za primjenu personalizirane medicine u svakodnevnoj kliničkoj praksi već u sljedećem desetljeću. Prvi radni dan konferencije zaključili su prof. dr. sc. Davor Štimac i prof. dr. sc. Damir Miletić s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i KBC Rijeka prikazom praktičnih studija o primjeni pristupa personalizirane medicine u kliničkoj praksi. Prof. Štimac je u svom izlaganju iznio slučaj prijenosa fekalne mikrobiote kod pacijentice liječene u KBC Rijeka, čime je KBC Rijeka postala jedan od predvodnika u primjeni novih tehnologija u medicini. Prof. Miletić je održao izlaganje o primjeni magnetske rezonance kod personaliziranog pristupa i planiranja liječenja pacijenata s rektalnim karcinomom, što je drugi uzročnik smrtnosti od karcinoma kod muškaraca i treći kod žena s karcinomom u zapadnim državama. Upotreba tehnika magnetske rezonance postala je važno sredstvo za personalizirani pristup liječenju takvih pacijenata te postoji veliki potencijal za budući razvoj u ovom izazovnom području.  
Drugi radni dan simpozija održan je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci te je bio posvećen ekonomskim, pravnim i filozofskim pitanjima u vezi s personaliziranom medicinom. Prof. dr. sc. Lucia Ruggeri s Pravnog fakulteta Sveučilišta Camerino izlagala je o zaštiti podataka u personaliziranoj medicini, te potrebi preispitivanja postojećih pravnih i regulatornih okvira. Postojeći modeli koji reguliraju pravo pacijenta na informirani pristanak moraju se revidirati radi zaštite prava na privatnost, tako da uključe pravo na informiranost o korištenju bioloških uzoraka za istraživanje ili druge svrhe, primjereno upoznavanje sa sustavom upravljanja podacima, jasna pravila o povremenom obnavljanju pristanka, specifikacije o praćenju podataka, upoznavanje s politikom uporabe podataka koju primjenjuje određena biobanka ili platforma, odredbe o načinu rješavanja sporova te osobito pravo znati ili ne znati određene genetske informacije. Prof. dr. sc. Elvio Baccarini s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci u svom se izlaganju osvrnuo na osobne perspektive pravednosti u zdravstvenim sustavima s obzirom na primjenu paradigme personalizirane medicine te mogući rast troškova zdravstvene zaštite. Glavno pitanje odnosi se na to koji se argumenti moraju prihvatiti kao razumni i pravedni glede primjene ili neprimjene određenih terapija kojima se produžuje život pacijentu, a u svjetlu ograničenih resursa. Kako pravedno raspodijeliti postojeće i dostupne resurse i tako osigurati pravednost u raspodjeli dobara? Nakon ovog izlaganja, uslijedila su izlaganja o ekonomskim aspektima paradigme personalizirane medicine, što je izazvalo živu diskusiju. Prof. dr. sc. Maks Tajnikar i prof. dr. sc. Petra Došenović Bonča s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani u svom su izlaganju istaknuli su probleme vezane uz tržišno natjecanje na zdravstvenim tržištima te razvoj paradigme personalizirane medicine sa socio-ekonomskog gledišta. Njihov je zaključak kako će pravila ponude i potražnje utjecati na razvoj novih oblika osiguranja i ponude proizvoda personalizirane medicine te financiranje tih usluga, što nije revolucionarni razvoj, već se odvija na postojećim načelima i zakonima tržišta. Doc. dr. sc. Davor Mance s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, doc. dr. sc. Dijana Mance s Odjela za fiziku Sveučilišta u Rijeci i doc. dr. sc. Sergej Nadalin s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci pristupili su problematici troškovno-učinkovite personalizirane medicine uz primjenu STEM pristupa te naglasili koliko je važan interdisciplinarni pristup i suradnja u inovaciji i primjeni ovog pristupa. Prof. dr. sc. Marija Kaštelan Mrak i prof. dr. sc. Danijela Sokolić s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci te dr. sc. Renata Dobrila Dintinjana s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i KBC Rijeka predstavile su rezultate empirijskog istraživanja o implementaciji pristupa personalizirane medicine u hrvatskom zdravstvenom sustavu. Istraživanje je posvećeno utvrđivanju trenutnog stanja implementacije personalizirane medicine u hrvatskom zdravstvenom sustavu, identifikaciji institucija koje su nadležne za njeno poticanje i razvoj te identifikaciji mogućih prepreka i izazova. Doc. dr. sc. Nenad Vretenar i doc. dr. sc. Jelena Jardas Antonić s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci istraživali su pitanja moralnog hazarda i sigurnosti podataka. Simpozij je zaključen s tri izlaganja znanstvenika u području prava. Doc. dr. sc. Ana Pošćić s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci predstavila je najnoviji razvoj prava EU u području patentnih nagodbi na europskom tržištu lijekova, a doc. dr. sc. Mijo Božić sa Sveučilišta u Ludwigsburgu izlagao je regulatornim zahtjevima u odnosu na certificiranje medicinskih proizvoda. Simpozij je zaključen izlaganjem prof. dr. sc. Nade Bodiroge-Vukobrat s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci te prof. dr. sc. Hane Horak s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu o pojmu 'connected health' i zaštiti podataka u personaliziranoj medicini.
Na simpoziju je sudjelovalo 99 sudionika iz znanstvene, stručne i šire javnosti te je i medijski popraćen.

                                             

Međunarodni simpozij “Istraživačka dijagnostika: indikator ili informacija” održan je 12. i 13.  studenog 2018. na Odjelu za biotehnologiju Sveučilišni kampusa (12. studenog) te Pravnom fakultetu u Rijeci (13. studenog), u organizaciji Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci te u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti – Zavodom za kliničku i transplantacijsku imunologiju i molekularnu medicine Rijeka, Jean Monnet Međusveučilišnim centrom izvrsnosti Opatija i Hrvatskom liječničkom komorom – Regionalnim uredom u Rijeci.
Riječ je o četvrtoj i posljednoj konferenciji koja je organizirana u okviru projekta IP-2013-11-5709 “Perspektive očuvanja socijalne države: prema transformaciji sustava socijalne sigurnosti za pojedinca u personaliziranoj medicini“, financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost. Projekt je okupio interdisciplinarnu istraživačku skupinu znanstvenika u području prava, medicine i biotehnologije te ekonomske znanosti, pod vodstvom prof. dr. sc. Nade Bodiroga-Vukobrat s Pravnog fakulteta u Rijeci. Glavni cilj projekta je istražiti je li moguće izgraditi otporne i održive sustave socijalne sigurnosti koji počivaju na personaliziranom pristupu pacijentu.  
Sveobuhvatna misija ove međunarodne konferencije je dati 'dijagnozu' postojećeg stanja implementacije paradigme personalizirane medicine u kliničkoj praksi. Tu odgovornost dijele stručnjaci različitih znanstvenih disciplina, od prirodnih i biotehničkih do društvenih i humanističkih znanosti. Slijedom ove misije, konferencija je bila posvećena sljedećim glavnim pitanjima:
•    Koji su akutni i kronični izazovi i prepreke za implementaciju paradigme personalizirane medicine?
•    Kakav učinak medicinska i biotehnološka dostignuća imaju na regulatorni okvir?
•    Može li ekonomska i organizacijska teorija ponuditi moguće smjernice?
•    Je li troškovno učinkovita personalizirana medicina moguća?
•    Je li pristup personalizirane medicine u javnim zdravstvenim sustavima mit ili realnost?
Ova konferencija se i u svojoj četvrtoj godini pokazala kao pravo mjesto za predstavljanje najnovijih istraživanja biotehnoloških i biomedicinskih istraživanja i raspravu o njihovim pravnim, ekonomskim i medicinskim aspektima. Uvodno predavanje na konferenciji održao je prof. dr. sc. Hans Peter Zenner, član njemačke akademije znanosti Leopoldine, ugledni znanstvenik s dugogodišnjim iskustvom i jedan od pionira u istraživanju u području personalizirane medicine. Tom mu je prigodom dekanica Pravnog fakulteta u Rijeci, prof. dr. sc. Vesna Crnić-Grotić, uručila i zahvalnicu fakulteta za dugogodišnju potporu i suradnju. I ove godine zanimljivi govornici otvorili su čitav niz tema i pitanja te iznijeli svoja iskustva i najnovija istraživanja. Plodonosna diskusija koja je pratila sva izlaganja pridonijela je rasvjetljavanju novih, ponekad i kontradiktornih stajališta o ovoj kompleksnoj i relevantnoj temi i području u stalnom razvoju, a koji su se ovom konferencijom i projektom nastojali približiti što široj, ne samo znanstvenoj i stručnoj publici.  
Potporu održavanju ove konferencije uz Hrvatsku zakladu za znanost dali su i Sveučilište u Rijeci kroz potpore znanstvenim istraživanjima (broj projekta 13.08.1.2.03) te Zaklada Hanns-Seidel, Ured u Zagrebu.


Znanstveni radovi u okviru projekta

Personalized Medicine: A New Medical and Social Challenge (Europeanization and Globalization) / Nada Bodiroga-Vukobrat, Daniel Rukavina, Kresimir Pavelic, Gerald G. Sander (ur.). New York: Springer International Publishing, 2016.

Kaštelan Mrak M, Bodiroga-Vukobrat N, Sokolić D: Personalized Medicine Industry Model Development, in Management, Journal of Contemporary Management Issues, Vol.22. No. 2. (2017.), str. 49-64. 


Horak H, Bodiroga-Vukobrat N: Can we protect data in digital economy: reality or myth, 4th International Multidisciplinary Scientific Conference on Social Science and Arts SGEM 2017, conference proceeding, Book 1, Vol 2, str. 381-386.

Bodiroga-Vukobrat N, Marković M G, Debeljak S: Do we know how to protect personal data in the virtual environment? 4th International Multidisciplinary Scientific Conference on Social Science and Arts SGEM 2017, conference proceeding, Book 1, Vol 2, str. 457-464.

Pavelić K, Martinović T, Kraljević Pavelić S: Do we understand the personalized medicine paradigm? EMBO Rep 16:133-136, 2015.

 


 

 
.