Povežite se s nama:
 
Poruka

Integrirani preddiplomski i diplomski studij prava

Mogućnost zapošljavanja i nastavak studija

Završetkom studija student će biti kvalificiran raditi na poslovima i u tijelima pravosuđa/ sudbene vlasti, državnom odvjetništvu, obavljati odvjetničke i javnobilježničke poslove, pravne i upravne poslove u državnoj i lokalnoj upravi i samoupravi, upravnim tijelima, pravne poslove u trgovačkim društvima, diplomatskoj i konzularnoj službi, te druge poslove u gospodarstvu, državnoj i lokalnoj upravi i samoupravi, znanosti i dr.

Po završetku ovoga Studija student može nastaviti studij na poslijediplomskim (specijalističkim) studijima prava i drugim društvenim studijima sukladno pravilima o upisu na ove studije te poslijediplomskim doktorskim studijima prava, ali i šireg društvenoga usmjerenja, u Hrvatskoj i Europskoj uniji te izvan nje.

Struktura studija

Studij je ustrojen kao integrirani, petogodišnji, kroz deset semestara. Tijekom Studija student upisuje 28 obveznih kolegija dok na petoj studijskoj godini upisuje isključivo izborne kolegije, i to pet izbornih kolegija u IX semestru. Izborne kolegije student upisuje tek od treće studijske godine. Obvezne kolegije student upisuje: pet u prvom semestru, četiri u drugom semestru, četiri u trećem semestru, četiri u četvrtom semestru, tri u petom semestru, dva u šestom semestru, tri u sedmom semestru, tri u osmom semestru. Izborne kolegije studenti upisuju na trećoj, četvrtoj i petoj studijskoj godini.Student više godine studija može u okviru odabira izbornih predmeta odabrati i izborne predmete iz programa ranijih godina studija pod uvjetom da ih nije prethodno upisao odnosno realizirao u okviru nastavnog programa odnosne godine studija. Izborne kolegije student odabire prema vlastitim interesima u skladu s ograničenjem broja studenata u studijskoj grupi. Kao jedan izborni kolegij, uz suglasnost prodekana za sveučilišni studij student može izabrati i pohađati jedan od kolegija s liste izbornih kolegija ili drugog studijskog programa na Sveučilištu u Rijeci ili drugog sveučilišta, ako kolegij nosi 3 ili više ECTS bodova i ako se utvrdi da će student time steći znanja, vještine i kompetencije koje se stječu završetkom ovoga Studija.

U desetom semestru student upisuje kolegij Pravno istraživanje i Diplomski rad. U radu studenata na kolegiju Pravno istraživanje student će istražiti literaturu i baze dostupne u knjižnici Fakulteta, u Sveučilišnoj knjižnici, na internetu te drugim dostupnim izvorima, temeljito iščitati literaturu te prezentirati relevantna stajališta u odnosu na izabranu temu rada na način da se uključe stavovi i ideje različitih autora te u konačnici formirati vlastito stajalište; Prikupiti sudsku praksu za određeno vremensko razdoblje relevantnih domaćih i stranih, osobito, europskih sudskih tijela; Kritički analizirati sudsku praksu. Rad na tom kolegiju znači da će student provesti i analizu istražene materije što obuhvaća i razradu teme diplomskog rada: kroz određenje ključnih pojmova, ukazivanje na teorijske i praktične probleme u okviru teme istraživanja i diplomskog rada te argumenti u prilog pojedinim i nekada oprečnim tumačenjima. Student će u okviru kolegija Pravno istraživanje prikazati rezultate istraživanja i analize sudske prakse te izvesti zaključke koji moraju proizlaziti iz teksta rada. Student u okviru istoga kolegija pristupa i izradi tj. pisanju rada u skladu s Uputama za izradu studentskih pisanih radova Pravnog fakulteta u Rijeci te uputama mentora. Pri tome studenti samostalno provode stručno i znanstveno istraživanje u okviru teme diplomskog rada, u čemu im kontinuiranu pomoć pruža nastavnik/mentor svojim uputama i smjernicama. Nastava se izvodi u obliku konzultacija. Studenti se o kolegiju informiraju osobno na konzultacijama i/ili na mrežnim stranicama Fakulteta za izabrani predmet i oglasnoj ploči. Student je obvezan redovito izvještavati nastavnika/mentora o tijeku istraživanja. Oblik izvještavanja dogovorit će se u svakom pojedinačnom slučaju, a u svakom slučaju student treba biti dostupan putem elektronske pošte.
 
Svaki student mora izraditi pisani, diplomski rad na istraženu i zadanu temu u kojem će pokazati da je ovladao temom rada, da u potpunosti razumije sva problematična pitanja iz tog područja, da poznaje pravne izvore, odlučujuću literaturu, da posjeduje vještinu pisanog argumentiranja i strukturalnog i sadržajnog oblikovanja rada. Prihvaćanjem rada kao diplomskoga rada student je ispunio obveze na kolegiju Pravno istraživanje te pristupa usmenoj obrani diplomskoga rada- diplomskom ispitu. Studij završava izradom i obranom diplomskog rada. Time student na Studiju ukupno stječe 300 ECTS bodova.
 

Studij je ustrojen kao redoviti i izvanredni. Nastava na redovitom studiju izvodi se tijekom trideset tjedana u akademskoj godini, odnosno tijekom petnaest tjedana po semestru. Nastava na izvanrednom studiju obuhvaća najmanje polovinu broja sati utvrđene za redoviti studij. Satnica nastave za izvanredne studente prilagođena je zaposlenim studentima, a svaki će se kolegij realizirati nastavom u poslijepodnevnim terminima.
 
Na predavanjima se sustavno iznose pravne i teorije te rješenja sadržana u pravnoj regulativi te sudskoj i upravnoj praksi. Broj ECTS bodova za obvezne predmete određen je sukladno kriterijima opterećenosti studenta: samostalni rad studenta; broj sati aktivne nastave; omjer obveznog i izbornog sadržaja pojedinog predmeta; obvezna i fakultativna profiliranost pojedinih oblika nastave, korelacija sadržaja srodnih pravnih predmeta. Vježbe čine didaktičnu cjelinu s pripadajućim predmetom, uvjet su polaganja ispita i dijelom su ECTS bodovne strukture pripadajućeg kolegija. Vježbe se sastoje u obrađivanju slučajeva iz prakse u cilju neposrednog upoznavanja studenata s djelovanjem pravosudnih, upravnih, socijalnih i drugih institucija. Seminar je samostalni kolegij kojem pripada odgovarajući broj ECTS i nije uvjet polaganja istoimenog predmeta. Seminarska nastava podrazumijeva dublje upoznavanje studenta s građom predmeta studijskog programa i uvođenje studenata u metodologiju znanstvenog rada. Od prve do četvrte godine studija student je dužan upisati najmanje jedan seminar godišnje. Student upisuje jedan seminar ili istraživački seminar kao samostalni kolegij iz grupe obveznih kolegija, pri čemu ne može upisati seminar i istraživački seminar iz jednog, istog kolegija. Istraživački seminar provodi se na način mentorskog i konzultacijskog nadzora nad individualnim radom studenta koji obuhvaća samostalnu pripremu teme, odabir literature te način završne prezentacije a bodovna struktura istovjetna je seminarskoj nastavi. Praktična nastava (vježbe, seminar, istraživački seminar) imaju istu ECTS bodovnu strukturu i kada se dijelom provodi izvan Fakulteta ukoliko to zahtijeva tematska/metodička jedinica odnosnog predmeta. Na vježbama i seminarima poseban naglasak stavlja se na analizu praktičnih slučajeva, rasprave te timski i individualni rad.
 
Izborni predmeti  predviđeni su u III.,  IV. i V. godini studija a mogu predstavljati dobru pripremu  odabira pravnog istraživanja. Student više godine studija može u okviru odabira izbornih predmeta odabrati i izborne predmete iz programa ranijih godina studija pod uvjetom da ih nije prethodno upisao odnosno realizirao u okviru nastavnog programa odnosne godine studija.  Strani jezik(Engleski jezik; Njemački jezik) obvezan je sadržaj studijskog programa i izvodi se kontinuirano kroz jednosemestralne cjeline I., II., III., IV. 

Od studenta se zahtjeva redovita prisutnost na nastavi, aktivno sudjelovanje i savladavanje gradiva, a kao mogući oblici sudjelovanja u nastavi predviđeni su samostalno rješavanje zadataka, izlaganje referata, korištenje Interneta i ostalih medija i sl. Nakon odslušanog kolegija student polaže pisani, pisano-usmeni ili usmeni ispit. Ritam studiranja i obveze studenta propisane su Pravilnikom o studijima Sveučilišta u Rijeci te Pravilnikom o studiju Pravnog fakulteta u Rijeci. Student će ostvariti potrebne ECTS bodove polaganjem ispita iz obveznih i izbornih kolegija, uspješno obavljenim seminarskim obvezama i uspješno obavljenim Pravnim istraživanjem te izradom i obranom diplomskoga rada.

Završetak studija

Studij završava izradom i obranom diplomskoga rada. Predmet i opseg diplomskoga rada određeni su studijskim programom, Pravilnikom o pravnom istraživanju i diplomskom rada pri čemu student definira potrebne elemente uz pomoć mentora. Student je diplomski rad obvezan usmeno obraniti pred Povjerenstvom za ocjenu i obranu diplomskoga rada, koje se sastoji od najmanje tri člana, od kojih je jedan mentor rada, sukladno odredbama Pravilnika o pravnom istraživanju i diplomskom radu. Pisanim diplomskim radom i njegovom obranom student samostalno obrađuje izabranu temu dokazujući postignuti stupanj znanja, osposobljenost za pravilnu primjenu metoda profesionalnog rada i stupanj profesionalne zrelosti u samostalnom donošenju zaključaka.

Razlozi pokretanja studija

Razlog pokretanja ovoga Studija je obrazovanje pravnika osposobljenih zadovoljiti potrebe tržišta rada za kadrovima koji će obnašati pravosudne funkcije i obavljati poslove u tijelima sudbene vlasti, državnom odvjetništvu, upravnim tijelima, odvjetničke i javnobilježničke poslove, pravne i upravne poslove u državnoj i lokalnoj upravi i samoupravi, pravne poslove u trgovačkim društvima, diplomatskoj i konzularnoj službi, te druge poslove u gospodarstvu, državnoj i lokalnoj upravi i samoupravi. Ovim studijem zadovoljavaju se potrebe tržišta rada i društva u cjelini a posebno na području Primorsko-goranske, Istarske, Ličko-senjske te dijelovima Zadarske i Karlovačke županije. Kao pretpostavka postojanja i funkcioniranja svake suvremene države javlja se potreba izobrazbe kadrova kvalificiranih za obavljanje pravosudnih funkcija u tijelima sudbene vlasti i državnom odvjetništvu, za obavljanje odvjetničkih i javnobilježničkih poslova, pravnih i upravnih poslova u državnoj upravi te lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, ali i tijelima Europske unije, pravnih poslova u trgovačkim društvima, u diplomatskoj i konzularnoj službi te drugih poslova u gospodarstvu i upravi.

Fakultet, kao i ostali pravni fakulteti u Republici Hrvatskoj, odlučio se za provođenje integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija. Objedinjeno izvođenje sveučilišnog studijskog programa kroz prvu i drugu razinu sukladno je zahtjevima pravne struke, jer omogućuje provedbu svih njegovih potrebnih programskih teorijskih i praktičnih sadržaja, a sukladno je i s prevladavajućim modelom srednjoeuropskih država, odnosno s najnovijim iskustvima edukacijskih sveučilišnih programa država srodne pravne kulture i sustava naobrazbe. Pri tome se posebno vodilo računa o radnim mjestimakoja na godišnjoj razini postoje na području Primorsko-goranske, Istarske i Ličko-senjske županije te dijelovima Karlovačke i Zadarske županije. Valja naglasiti kako na prostoru ovih županija djeluju dva trgovačka, jedan upravni te 18 prekršajnih sudova iz mreže specijaliziranoga sudstva te četiri županijska i 20 općinskih sudova iz mreže sudova opće nadležnosti. Na istome prostoru ujedno djeluju tri županijska i sedam općinskih državnih odvjetništava, 73 javnobilježnička te preko 700 odvjetničkih ureda. Na ovome prostoru ujedno djeluje pet ureda državne uprave te veliki broj ispostavi ovih ureda, zatim postoji pet uprava jedinica područne (regionalne) samouprave te 179 općina i gradova. Ujedno treba naglasiti kako na istom prostoru djeluje i veliki broj javnih ustanova te komunalnih trgovačkih društava, a koja pokazuju potrebu za magistrima prava. Jednako, uzelo se u obzir da se odgovarajući broj studenata po završetku studija zapošljava u Zagrebu te drugim krajevima Hrvatske, a u posljednje vrijeme, i češće, u tijelima Europske unije. Posebno je značajno povećavanje pravne aktivnosti pristupanjem i nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji te potreba educiranja velikog broja osoba koje obavljaju pravne ili s njima povezane poslove u pogledu stvaranja i primjene prava Europske unije na prostoru Republike Hrvatske.

Program ovoga Studija odgovara općim i specifičnim potrebama za znanjem, vještinama i kompetencijama neophodnima za pravnu struku koja imperativno doprinosi vladavini prava, postulatu na kojem se temelji svaka suvremena država. Jednako ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju donoseći sveobuhvatne promjene predstavlja izazov upravo za pravnu struku kao jedinu struku koja može te promjene pravno i uobličiti i omogućiti preuzimanje i primjenu pravne stečevine Europske unije u Republici Hrvatskoj. Program ovoga Studija temelji se na suvremenim znanstvenim i stručnim spoznajama i na njima temeljenim vještinama. U svrhu stvaranja odgovarajuće literature potrebne za pohađanje ovoga Studija, uz upotrebu suvremene znanstvene i stručne domaće i strane literature, nastavnici se usavršavaju te redovito objavljuju i nove znanstvene i stručne radove temeljene na vlastitim znanstvenim i stručnim istraživanjima.

Trajanje studija

Studij traje pet akademskih godina, odnosno deset semestara. Nastava na redovitom studiju izvodi se tijekom trideset tjedana u akademskoj godini. Satnica predavanja, seminara i vježbi na izvanrednom studiju prilagođena je studentima koji studiraju u dijelu radnoga vremena te ne može biti manja od 50% ukupnog fonda sati nastave predviđenog za redoviti studij. Razdoblje završetka studija je deset godina

Sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij Pravo

Ispitni termini

Ak. god. 2024./2025.


Ak. god. 2023./2024.


Ishodi učenja, znanja, i vještina stečene završetkom studija

Program ovoga Studija pokriva cjelokupno područje pravne struke i rada državnih, pravosudnih, javnopravnih tijela ali i osoba privatnoga prava a smišljen je tako da se studentima omogući stjecanje teorijskih i praktičnih znanja kojima se osposobljavaju za samostalno obavljanje poslova u pravosuđu, odvjetništvu, bilježništvu, državnoj upravi, lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, pravnim osobama koje imaju javne ovlasti, nevladinim organizacijama, poduzetništvu itd.
 
Program ovoga Studija upoznaje studente s temeljnim pravnim pojmovima, ustrojem i funkcioniranjem države i pravnoga sustava, upoznaje ih s osnovnim i specifičnim pravnim pitanjima pojedine grane prava te pravnoga sustava u cjelini. Naglasak se stavlja na opća ili temeljna znanja (činjenična i teorijska) i vještine (spoznajne, socijalne i komunikacijske, te psihomotorične i vještine učenja) koje se nadograđuju sa posebnim i specijalističkim znanjima pri čemu se na studiju potrebna pozornost posvećuje i interdisciplinarnim znanjima studenata, a što je posebno izraženo kroz kolegije koji se isključivo ili dijelom odnose na područje ekonomije, sociologije, stranih jezika i sl.
 
Po završetku Studija student će steći opće pravne kompetencije te će biti sklon povezivanju općih pravnih kompetencija sa specifičnostima koje se javljaju u posebnim pravnim područjima. Završetkom Studija student stječe opća i specifična sintetička znanja ustroja i funkcioniranja pravnoga sustava i države u cijelosti, javnoga i privatnoga pravnoga područja, uloge i primjene normativnih izvora, ali i sudske i upravne prakse, pravnih načela u rješavanju pravnih predmeta, utjecaja europskog prava na domaći pravni sustav. Time se studentu omogućuje stjecanje svih potrebnih znanja, vještina i kompetencija za obavljanje poslova magistra prava/pravnika.
 
Završetkom ovoga Studija student očekivano stječe sljedeća znanja, vještine i kompetencije:

  • Analizirati oblike funkcioniranja državne vlasti u komparativnoj perspektivi
  • Analizirati i kritički vrednovati ustavnopravno uređenje u Republici Hrvatskoj
  • Analizirati pozitivnopravnu regulativu državne uprave, lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnih osoba s javnim ovlastima te pravnih osoba koje obavljaju javnu službu u Republici Hrvatskoj
  • Objasniti i analizirati pravno uređenje međunarodnih odnosa te ovlasti međunarodnih i nadnacionalnih organizacija
  • Objasniti i usporediti temeljne pojmove, načela i izvore pojedinih grana prava
  • Usporediti i kritički prosuđivati temeljne institute materijalnog prava
  • Usporediti i kritički prosuđivati temeljne institute postupovnog prava
  • Protumačiti i preispitati međuodnos normi europskog i međunarodnog prava s nacionalnim normama
  • Identificirati relevantna pravna pitanja i primijeniti mjerodavno pravo na konkretno činjenično stanje
  • Primijeniti pravila pravnog postupka te provesti postupovne radnje
  • Riješiti praktični problem i argumentirano utemeljiti pravno mišljenje
  • Primjenom relevantnih materijalnih i postupovnih pravila izraditi pravni akt
  • Definirati i analizirati ulogu i značaj političkih, povijesnih, ekonomskih i drugih društvenih čimbenika na stvaranje i primjenu prava
  • Usporediti i analizirati temeljne pravne institute u njihovom povijesnom razvoju te prepoznati i kritički vrednovati pojedina rješenja
  • Analizirati povezanost prava i drugih znanstvenih disciplina
  • Analizirati i primijeniti interdisciplinarne metode potrebne za rješavanje kompleksnih pravnih situacija
  • Argumentirano i nedvosmisleno se izražavati u pisanoj i usmenoj formi uz korištenje odgovarajuće pravne terminologije
  • Korištenjem relevantnih izvora provesti pravno istraživanje te razviti argumentirane zaključke
  • Razviti etičku i društvenu odgovornost u izvršavanju povjerenih zadataka
  • Planirati, organizirati i provoditi pravne projekte samostalno i u timu u skladu s postavljenim rokovima

Studenti će biti poticani na preuzimanje odgovornosti tijekom cijelog studija, a posebice za obveze izvršenja preuzetih zadaća za vrijeme samostalnog rada u rješavanju nastavnih zadataka. Studenti završetkom ovoga studija stječu samostalnost i odgovornosti, prema ishodima učenja na razini stečenih vještina pri čemu će moći analizirati i vrednovati, ponuditi rješenja u pitanjima pravne struke te procijeniti potrebu za dodatnim analizama rješenja problema iz područja pravne struke. Završetkom ovoga studija studenti će steći i vještine (psihomotoričke) koje se sastoje u korištenju, analizi i primjeni IT opreme i programa u rješavanju zadataka iz područja struke. Studenti završetkom ovoga studija imaju i razvijene socijalne i komunikacijske vještine, pa će moći  argumentirano obrazložiti i predložiti rješenja iz područja pravne struke. Vještine učenja koje student stječe završetkom ovoga studija su samostalno učiti, pronalaziti izvore za učenje i usavršavanje te podučavati druge.
 
Dakle, tijekom studiranja razvija se studentova sposobnost informiranja i komuniciranja, sposobnost logičkog i juridičkog zaključivanja, te izražavanje u pisanom i usmenom obliku. Tijekom studija student usvaja stručnu terminologiju na jednom stranom jeziku te osnove informatičke pismenosti. Završetkom studijskoga programa student stječe osnovne kompetencije za samostalno obavljanje poslova pravnika. Osposobljava se za obavljanje sljedećih poslova: samostalno obavljanje pravosudnih funkcija u sudskim organima, državnom odvjetništvu, upravnim organima; samostalno obavljanje odvjetničke i javnobilježničke službe; samostalno obavljanje pravnih i upravnih poslova u državnoj i lokalnoj upravi i samoupravi; samostalno obavljanje pravnih poslova u gospodarskim organizacijama; samostalno obavljanje pravnih poslova u diplomatskoj i konzularnoj službi; obavljanje i vođenje i drugih poslova u gospodarstvu, državnoj i lokalnoj upravi te samoupravi; bavljenje samostalnim znanstvenim radom.

 
.