Povežite se s nama:
 
Poruka
  • EU e-Privacy Directive

    This website uses cookies to manage authentication, navigation, and other functions. By using our website, you agree that we can place these types of cookies on your device.

    View e-Privacy Directive Documents

    You have declined cookies. This decision can be reversed.

Naslovnica

Sudjelovanje na okruglom stolu HAZU-a o migrantima

U organizaciji Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a uz sudjelovanje govornika s pravnih fakulteta u Rijeci, Zagrebu i Osijeku te Ureda pučke pravobraniteljice, u četvrtak 4. travnja 2019. godine održan je okrugli stol na temu Položaj migranata u međunarodnom i europskom pravu. To je već 51. okrugli stol HAZU-a u sklopu ciklusa Modernizacija prava pod uredničkim vodstvom akademika Jakše Barbića. Ovaj se okrugli stol također nastavlja na prethodni ovogodišnji okrugli stol posvećen temi migranata koji je prvenstveno bio usredotočen na izazove državne uprave.

Iz službenog opisa skupa vidljivo je da mu je svrha razmotriti brojna otvorena pitanja s kojima se susreće hrvatsko društvo i državna uprava kada je riječ o pravnom položaju migranata u Hrvatskoj. Iako Hrvatska nije najtraženija migrantska destinacija u Europskoj uniji, već prije svega ulazna i „prolazna“ država članica, ne manjka primjera u kojima je položaj migranata doveden u pitanje bilo od strane nekih nadležnih institucija ili u medijima.

Prof. dr. sc. Davorin Lapaš s Pravnog fakulteta u Zagrebu istaknuo je da valja razlikovati pojmove migranta i izbjeglice te tražitelja azila, odnosno azilanata, jer o tome može ovisiti njihov pravni položaj. A njihov položaj definiran je na razinama međunarodnog prava, europskog prava i nacionalnog prava. Prof. dr. sc. Vesna Crnić-Grotić s Pravnog fakulteta u Rijeci naglasak je stavila na međunarodne obveze RH u pogledu zaštite ljudskih prava migranata prema praksi Europskog suda za ljudska prava. Posebno je istaknula važnost poštivanja prava non-refoulement u trenutnim okolnostima u kojima se nalazi RH. Pučka pravobraniteljica RH gđa. Lora Vidović govorila je temeljem istraživanja koje je proveo njezin Ured o izazovima provedbe prava na azil u praksi i upozorila na primjere nasilja hrvatskih policajaca nad azilantima. Navodi da učinkovitost istrage u tim predmetima ovisi o tome da ona bude odvojena političkih pritisaka. „Mislim da osobe koje nekažnjeno tuku migrante na granici u drugim situacijama tuku navijače na stadionima, ili svoje supruge doma. Radi se o pitanju sigurnosti svih nas i zato je važno da se to istraži“, rekla je, prema navodima HAZU, Lora Vidović. Doc dr. sc. Tomislav Šošić s Pravnog fakulteta u Zagrebu osvrnuo se na ključna pitanja spašavanja migranata na moru te naknadnog postupanja s njima. Posebno se usredotočio na pitanje „sigurne zemlje“ i s njime također povezano pitanje primjene načela non-refoulement. Izv. prof. dr. sc. Ivana Kunda s Pravnog fakulteta u Rijeci iznijela je suautorsko istraživanje s pok. prof. dr. sc. Nadom Bodirogom-Vukobrat s istoga Fakulteta u kojem je istaknula da se pitanja međunarodnog privatnog prava naizgled mogu činiti marginalnima, ali o njima uistinu može ovisiti čitav niz prava uključujući pravo na obiteljski život, socijalna prava, pravo na zdravstvenu skrb, pravo na obrazovanje, radna prava, fiskalna prava itd. Posebno je kazala kako je u EU prisutan trend zabrane određenih pravnih odnosa neprihvatljivih državama članicama, poput maloljetničkih brakova. Zaključuje da iako su učestalo protivni javnom poretku, odluka o tome treba biti donesena in casu, a ne generalnom zakonodavnom zabranom. Doc. dr. sc. Helga Špadina s Pravnog fakulteta u Osijeku uvodno je izlagala o pristupu migranata hrvatskom tržištu rada. Pritom je istaknula da postojeća pravna regulativa u RH ne odgovara suvremenim potrebama tržišta rada, posebice u sferi kvota koje se određuju više od godinu dana unaprijed pa do trenutka kada trebaju biti realizirane, zbog promijenjenih poslovnih ili tržišnih okolnosti,  takva potreba više ne postoji.

Nakon uvodnih izlaganja uslijedila je rasprava koja je potrajala do iza 15 sati. Na kraju je akademik Jakša Barbić sažeo svoje dojmove o temi rekavši da je ovaj okrugli stol ukazao na više problema u regulativi i njezinoj provedbi te da je uvjeren da će i ova 51. knjiga u nakladničkom nizu Modernizacija prava biti korisna i za zakonodavca i za tijela provedbe u daljnjim promišljanjima o načinima na koje pristupiti problematici migranata. Pozvao je autore da u knjizi iznesu i obrazlože prijedloge rješenja za uočene probleme.

 
.