Zavod za kaznene znanosti

Zavod za kaznene znanosti već dugi niz godina djeluje na Pravnom fakultetu u Rijeci kao njegova ustrojbena jedinica koja povezuje visoko specijalizirane znanstvenike u provođenju istraživanja iz domene kaznenog prava, kaznenog postupovnog prava i srodnih kaznenih znanosti. Zavod je generator znanstvene misli kojom se na temelju provedenih istraživanja propitkuju klasične doktrinarne postavke i postojeća kaznenopravna rješenja te daju prijedlozi za njihovo poboljšanje. Kako je u fokusu znanstvenog propitkivanja kriminalitet kao krajnje negativna društvena pojava koja se odražava na sve segmente društvenog života, Zavod je otvoren za interdisciplinarnu suradnju s kolegama iz drugih znanstvenih disciplina.

Dosadašnja istraživanja Zavoda za kaznene znanosti bila su smisleno strukturirana i koherentna, ciljano su se provodila i dovodila do novih znanstvenih zaključaka. Njihova je svrha dvojaka, temeljito ispitati i odgovoriti na aktualne kaznenopravne probleme koji su od značaja za znanstvenu zajednicu i širu javnost te postignute rezultate prenijeti akademskim krugovima, studentima i građanima kako bi se učinio konkretan pomak u zajednici. Zadnjih godina članovi Zavoda su stoga svoje istraživačke aktivnosti usmjerili, između ostalog, ka rasvjetljavanju nedorečenih rješenja u području kaznenog i prekršajnog zakonodavstva, konsensualne pravde, fenomenu nasilja i pojačanoj zaštiti prava ranjivih osoba. Sudjelovanjem u radnim skupinama Ministarstva pravosuđa i uprave svoje su znanstvene rezultate imali prilike izravno unijeti u zakonske tekstove i utjecati na kreiranje kaznene politike. Aktivnosti Zavoda obuhvaćale su organiziranje tematski oblikovanih konferencija, simpozija, okruglih stolova i radionica otvorenih građanima kao i sudjelovanje u različitim oblicima popularizacije znanosti.

Kako bi se nastavila zacrtana istraživačka tradicija, članovi Zavoda trenutno provode istraživanja vezana uz nedavno prihvaćena rješenja u osmoj noveli važećeg Kaznenog zakona. Kritički se propituje teorijska i praktična opravdanost zadnjih zakonodavnih intervencija kako bi se ustanovilo predstavljaju li one ishitreni istup zakonodavca ili pravičan balans između racionalnih potreba za novim amandmanima i uvažavanjem zahtjeva pravne sigurnosti kao bitne odrednice vladavine prava. Sustavna normativna analiza usvojenih zakonskih odredbi provodi se i kroz preispitivanje njihove usuglašenosti s rješenjima iz komparativnog i konvencijskog prava. Kako bi se istražilo u kojoj mjeri prijedlog osme novele nudi rješenja za normativne nedostatke koji su uočeni u dosadašnjoj praktičnoj primjeni Kaznenog zakona, proučit će se i dostupna sudska praksa u svezi s kaznenim djelima u koja se prijedlogom intervenira. Na temelju provedene teorijske i praktične analize predložit će se rješenja de lege ferenda za daljnje osnaženje normativne koherentnosti kaznenog zakonodavstva u skladu sa diktatom ustavnog prava.