Povijest
Šezdesetih godina prošlog stoljeća uočena je potreba za osposobljavanjem kvalificiranih pravnika na području Sjevernog Jadrana, posebice kada je riječ o pravnim pitanjima iz područja turizma, pomorskog i međunarodnog trgovačkog prava te za osnivanjem pokretanjem studija prava u Rijeci. Istaknuti pravnici tog vremena, odigrali su istaknutu ulogu u tom procesu te su pokrenuli studij prava, a neki od njih kasnije su postali i uvaženi profesori te dekani našeg Fakulteta. Studij prava započeo je 1973. godine i prvotno je bio dio Sveučilišta u Rijeci, Ekonomskog fakulteta. Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci kao samostalna visokoobrazovna ustanova osnovan je 1976. godine. Prije nego što je dobio vlastitu zgradu, Fakultet je zauzimao nekoliko zgrada na različitim lokacijama. Sadašnja lokacija postala je njegov dom 1981. godine kada je izgrađena trenutna zgrada prema projektu istaknutog arhitekta, akademika Borisa Magaša i njegove supruge Olge Magaš. Zgrada je 2003. godine proširena novim krilom u kojem se nalaze knjižnica Fakulteta, nove dvorane za predavanja i nekoliko kabineta za nastavno osoblje.
Dekani Fakulteta:
| 1973. – 1974. | Prof. dr. sc. Emanuel Dworski |
| 1974. – 1975. | Prof. dr. sc. Đorđe Milović |
| 1975. | Prof. dr. sc. Zoran Kompanjet |
| 1976. – 1978. | Prof. dr. sc. Emanuel Dworski |
| 1978. | Prof. dr. sc. Josipa Čaval, v.d |
| 1978. – 1982. | Prof. dr. sc. Zoran Kompanjet |
| 1982. – 1983. | Prof. dr. sc. Željko Horvatić |
| 1983. – 1984. | Prof. dr. sc. Vladimir Đ. Degan |
| 1984. – 1986. | Prof. dr. sc. Josipa Čaval |
| 1986. – 1988. | Prof. dr. sc. Petar Šarčević |
| 1988. – 1989. | Izv. prof. dr. sc. Ivan Padjen, v.d. |
| 1989. – 1991. | Prof. dr. sc. Mladen Montana |
| 1991. – 1995. | Prof. dr. sc. Vinko Hlača |
| 1995. – 1999. | Prof. dr. sc. Berislav Pavišić |
| 1999. – 2001. | Prof. dr. sc. Mladen Montana |
| 2001. – 2003. | Prof. dr. sc. Berislav Pavišić |
| 2003. – 2011. | Prof. dr. sc. Miomir Matulović |
| 2011. – 2017. | Prof. dr. sc. Eduard Kunštek |
| 2017. – 2023. | Prof. dr. sc. Vesna Crnić-Grotić |
| 2023. – | Prof. dr. sc. Dario Đerđa |
Misija
Pravni fakultet u Rijeci je institucija visokog obrazovanja koja svojom inovativnošću i kritičkim pristupom doprinosi znanosti i obrazovanju u polju prava i drugim poljima društvenih znanosti, kao dio europskog sveučilišta budućnosti.
Vizija
Pravni fakultet u Rijeci je prepoznatljiv u domaćim i međunarodnom krugovima kao izvorište izvrsnog, otvorenog, održivog i međusobno povezanog istraživanja i obrazovanja u kojima studenti, djelatnici i vanjski dionici njeguju odnos suradnje i povjerenja.
Vrijednosti
Otvorenost, etičnost, inovativnost, povezanost
Ciljevi
Pravni fakultet u Rijeci zacrtao si je ukupno 17 konkretnih strateških ciljeva kojima će u razdoblju od 2021. do 2025. godine težiti ostvarenju svoje misije i vizije, uz poštovanje temeljnih vrijednosti.
Strategija i program
Emeritusi i akademici
Akademik Lujo Margetić, professor emeritus (18. listopada 1920. – 17. svibnja 2010.)
Diplomirao je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1945. godine, a doktorirao 1946. godine. Od 1947. do 1956. radio je u općini Rijeka, a od tada do 1976 u „Elektroprimorju“ Rijeka kao pravni savjetnik. Rimsko pravo na Pravnom fakultetu u Rijeci počinje predavati 1975. godine, a od 1983. godine do umirovljenja 1989. godine držao je predavanja iz Opće povijesti države i prava te Povijesti države i prava naroda Jugoslavije. Bio je glavni urednik Zbornika Pravnog fakulteta u Rijeci, tajnik Društva sveučilišnih nastavnika u Rijeci, urednik struke Opća povijest države i prava u Pravnoj enciklopediji, član uredništva časopisa Rad HAZU, Zbornika radova Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru i Problemi sjevernog Jadrana, Rijeka. Godine 1986. godine imenovan je izvanrednim, a 1991. godine redovitim članom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Professor emeritus Sveučilišta u Rijeci postaje 1996. godine, a 2004. godine i prvi počasni član Povijesnoga društva Rijeke. Dobitnik je Nagrade za životno djelo grada Rijeke 1991. i Državne nagrada za životno djelo 1998.godine. Objavio je oko 50 knjiga, 5 skripata te 410 rasprava, članaka, ocjena i prikaza. Brojni njegovi radovi, objavljeni u Hrvatskoj i inozemstvu, na hrvatskome i na stranim jezicima, pokazuju njegovo izvanredno poznavanje domaće i strane pravno-povijesne literature. Bio je jedini hrvatski pravni povjesničar koji se bavio starim grčkim pravom. Trećina njegovih radova odnosi se na pravnu povijest staroga vijeka (grčkog, rimskog i bizantskog prava), a dvije trećine na hrvatsku srednjovjekovnu pravnu povijest koja predstavlja temeljno žarište Margetićeva znanstvenog interesa.
Vladimir Đuro Degan, professor emeritus (2. srpnja 1935. – 27. ožujka 2022.)
Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Sarajevu 1957. godine, a doktorirao na Pravnom fakultetu u Ljubljani 1963. godine.Između 1959. i 1971. godine usavršavao se na Haškoj akademiji za međunarodno pravo. Od 1969. do 1981. godine predavao je usporedne političke sustave i međunarodno pravo na Fakultetu političkih znanosti u Sarajevu, a od 1981. godine predavao je na Pravnom fakultetu u Rijeci. Od 1985. do 1997. godine bio je upravitelj Jadranskog zavoda Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a od 1997. do 2021. godine bio je njegov voditelj. Član suradnik HAZU bio je od 1990. godine. Predavao je na brojnim sveučilištima u bivšoj Jugoslaviji i u inozemstvu. Između 1991. i 1995. godine bio je hrvatski član u ekspertnim skupinama o ljudskim i manjinskim pravima, te o sukcesiji država na Međunarodnoj konferenciji o bivšoj Jugoslaviji. Između 1996. i 2001. godine bio je član hrvatske delegacije na pregovorima o pitanjima sukcesije bivše Jugoslavije. Bio je član je Instituta za međunarodno pravo (Institut de droit international); Marco Polo Fellow of the Silk Road Institute of International Law, Xi’an Jiaotong University (Kina), te professor emeritus Sveučilišta u Rijeci. Glavna su mu djela: Tumačenje ugovora u međunarodnom pravu (L’Interpretation des accords en droit international, 1963.), Pravičnost i međunarodno pravo (L’Équité et le droit international, 1970.), Međunarodno pravo mora i izvori međunarodnog prava (1989.), Izvori međunarodnog prava (The Sources of International Law, 1997.) i Međunarodno pravo (2000.).u političkih znanosti Sveučilišta u Sarajevu između 1969. i 1981. godine. Za svoj rad primio je više priznanja i nagrada: od Francuske Republike, u redu Akademskih palmi vitez (chevalier) u 1988; časnik (officier) u 1997; zapovjednik (commandeur) u 2004. godini. Dobitnik je Državne nagrade za znanost za životno djelo u 2013. za 2012. godini za područje društvenih znanosti
Berislav Pavišić, professor emeritus (23. ožujka 1943. – 27. srpnja 2016.)
Diplomirao je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1966. godine. Od 1968. do 1986. godine bio je sudac na Općinskom i okružnom sudu u Rijeci, potom sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske. U periodu od 1973. do 1984. predavač je na predmetu Krivično pravo s osnovama kriminologije. Od 1984. do 1989. docent je na predmetu Krivično procesno pravo s osnovama kriminalistike. Od 1989. do 2000. godine bio je izvanredni profesor na predmetima Kazneno postupovno pravo, Međunarodno kazneno pravo, Poredbeno kazneno pravo i Kriminalistika. Godine 2000. postaje redoviti profesor na predmetima Kazneno postupovno pravo, Međunarodno kazneno pravo, Poredbeno kazneno pravo i Kriminalistika. Redoviti profesor postaje 2005. godine u trajnom zvanju na predmetima Kazneno postupovno pravo, Međunarodno kazneno pravo, Poredbeno kazneno pravo i Kriminalistika. Predavao je na Pravnom fakultetu u Rijeci Kazneno postupovno pravo, Kriminalistiku, Međunarodno kazneno pravo i Poredbeno kazneno pravo i postupak. Predavao je na pravnim fakultetima u Macerati i Bolonji, a od 1986. godine predavao je na Visokoj policijskoj školi u Zagrebu Metodiku istraživanja prometnih delikata i Uvod u kriminalistiku. Bio je predstojnik Zavoda za kaznene znanosti Pravnog fakulteta u Rijeci te predstojnik Katedre za kazneno postupovno pravo. Od 1995. do 1999. obnašao je dužnost dekana Pravnog fakulteta u Rijeci.