Asistentica Paula Šamanić Matijević je obranila doktorki rad pod naslovom Unaprjeđenje kvalitete propisa i instrumenti politike bolje regulacije 26. veljače 2026. godine na Pravnom fakultetu u Rijeci. Obrana je održana pred Povjerenstvom za javnu obranu doktorskog rada u sastavu: izv. prof. dr. sc. Sanja Grbić (Sveučilište u Rijeci, Pravni fakultet) kao predsjednica Povjerenstva te prof. dr. sc. Marko Šikić (Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu) i izv. prof. dr. sc. Bruna Žuber (Pravni fakultet Sveučilišta u Ljubljani) kao članovi, a u nazočnosti mentora prof. dr. sc. Daria Đerđe te voditeljice Doktorskog studija prof. dr. sc. Ivane Kunde, kao i velikog broja zainteresiranih kolega i prijatelja.
U svom doktorskom radu Paula Šamanić Matijević analizira kvalitetu propisa i načine njihova donošenja kao ključne čimbenike ostvarivanja pravne sigurnosti i vladavine prava.
U prvom dijelu rada identificira tipične manifestacije normativne nekvalitete, uključujući neujednačenu pravnu terminologiju, kontradiktornost normi među različitim propisima, ali i unutar istog propisa, nedopuštenu retroaktivnost djelovanja propisa, neadekvatnost propisa za ostvarenje zadanih ciljeva te druge pojavne oblike normativnih nedostataka.
Istraživanje se temelji na legisprudenciji kao teorijskom okviru za cjelovito proučavanje životnog ciklusa propisa, od identifikacije društvenog problema, preko izrade i usvajanja propisa, do njegove provedbe i naknadnog vrednovanja. U radu utvrđuje da u Republici Hrvatskoj postoji zadovoljavajući normativni okvir za provedbu politike bolje regulacije, no istodobno ukazuje na njegove strukturne i funkcionalne manjkavosti.
U svrhu sustavne rasprave autorica je razvila teorijsku podlogu za procjenu kvalitete propisa, uspostavljajući materijalne i formalne kriterije njihove evaluacije. Politika bolje regulacije, kao emanacija doktrine dobre uprave, usmjerena je na unaprjeđenje normativne kvalitete i jačanje institucionalne odgovornosti.
Na temelju provedenog istraživanja zaključuje se kako je za daljnje unaprjeđenje sustava potrebno uspostaviti nova pravila za izradu propisa, razviti specijalizirane programe edukacije za normotvorce te primijeniti tehnološki naprednije alate u procesu normiranja. Posebna se pozornost posvećuje i vrednovanju propisa s aspekta njihove provedbe, rezultata i učinaka, što predstavlja segment koji je u hrvatskoj praksi nedovoljno razvijen, ali za koji se očekuje normativno jačanje donošenjem novog propisa iz 2024. godine.