Knjižnica Pravnog fakulteta u Rijeci postala je Europski dokumentacijski centar (EDC) i time postala dio informacijske mreže Europe Direct u državama članicama Europske unije u lipnju 2014. godine.
Europski dokumentacijski centri osnivaju se pri akademskim institucijama ili istraživačkim institutima u državama članicama EU-a na zahtjev institucije domaćina radi pružanja potpore izučavanju i edukaciji u području politika i prava Europske unije. Uključivanjem u mrežu EDC-a omogućena je uloga i zadaća Pravnog fakulteta u Rijeci Međusveučilišnog centra izvrsnosti u diseminaciji znanja rezultata istraživanja, postignuća i znanja na hrvatskoj i na regionalnoj i europskoj razini iz područja europskog prava.
EDC Rijeka
Kontakt
Sveučilište u Rijeci, Pravni fakultet, Knjižnica
Europski dokumentacijski centar – EDC Rijeka
Halić 6, 51000 Rijeka
Međusveučilišni centar izvrsnosti, Opatija
Vladimira Nazora 4,
51410 Opatija
Voditeljica knjižnice
nasl. doc. dr. sc. Dejana Golenko, knjižničarska savjetnica
Tel.: +385 51 359 696
e-mail: edc@pravri.hr
Radno vrijeme
Ponedjeljak – petak 10:00 – 14:00 sati
Lokacija
Knjižnica Pravnoga fakulteta u Rijeci (središte EDC-a)
Tragovima povijesti EU-a
4 godina prava Europske unije – Dan Europe 9. svibnja
Ovi datumi predstavljaju ključne trenutke u razvoju Europske unije i oblikovanju njezine povijesti.
Podaci preuzeti s mrežne stranice: Vremeplov EU-a
9. svibnja 1950. – Schumanova deklaracija
Pet godina nakon završetka Drugog svjetskog rata francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman predstavlja plan novog oblika političke suradnje u Europi, tj. plan za stvaranje Europske zajednice za ugljen i čelik, što se smatra početkom europske integracije. Zato na taj dan Europska unija svake godine slavi rođendan – Dan Europe.
18. travnja 1951. godine Schumanova vizija postaje stvarnost: šest zemalja (Belgija, Francuska, Njemačka, Italija, Luksemburg i Nizozemska) potpisuje ugovor o stvaranju europske zajednice koja će objediniti i voditi proizvodnju ugljena i čelika. Budu li te zemlje zajedno donosile odluke o europskom ugljenu i čeliku, ni jedna od njih neće se moći naoružati drugima iza leđa.
EU je zajednica prava, unija koja se temelji na pravu.
1. siječnja 1952. – Sud Europske unije
Sud Europske unije je osnovan kao najviše pravno tijelo EU-a. Njegov je zadatak osigurati da se pravo EU-a jednako tumači i primjenjuje u svim njegovim članicama te da zemlje i institucije EU-a poštuju EU-ove propise. Sjedište se nalazi u Luxembourgu. Sud Europske unije svojim tumačenjem prava EU-a osigurava da se ono na jednak način primjenjuje u svim državama članicama te rješava pravne sporove između njihovih vlada i institucija EU-a.
Članovi suda:
- Sud Europske unije: po jedan sudac iz svake države članice EU-a i 11 nezavisnih odvjetnika
- Opći sud: po dva suca iz svake države članice EU-a
Za više informacija posjetite mrežne stranice: Sud Europske unije
19. ožujka 1952. – Europski parlament
Današnji Europski parlament potječe iz Zajedničke skupštine „predstavnika naroda” Europske zajednice za ugljen i čelik. Nakon osnivanja Europske ekonomske zajednice i Europske zajednice za atomsku energiju ta se skupština širi kako bi obuhvatila sve tri zajednice. Nova europska parlamentarna skupština, koja se sastoji od 142 člana, prvi se put sastaje u Strasbourgu 1958. godine. 30. ožujka 1962. godine preimenovana je u Europski parlament.
Za više informacija posjetite mrežne stranice: Europski parlament
21. siječnja 1959. – Europski sud za ljudska prava
Zapadnoeuropske zemlje osnivaju Vijeće Europe kao prvi korak međusobne suradnje. Zadaća mu je promicati demokraciju i štititi ljudska prava. U njemu danas sudjeluje 47 zemalja, što su gotovo sve zemlje europskog kontinenta. Vijeće Europe najpoznatije je po sastavljanju Europske konvencije o ljudskim pravima, koja je potpisana 1950. godine, a stupila na snagu 1953. godine. Kako bi se osiguralo poštovanje prava i jamstva na temelju Konvencije, osnovan je Europski sud za ljudska prava sa sjedištem u francuskom gradu Strasbourgu. Vijeće Europe i Europski sud za ljudska prava nisu dio organizacijske strukture Europske unije.
Za više informacija posjetite mrežne stranice: Europski sud za ljudska prava
1. siječnja 1973. – prvo proširenje EU-a
U prvom krugu proširenja Europskim zajednicama pridružuju se Danska, Irska i Ujedinjena Kraljevina. S Belgijom, Francuskom, Njemačkom, Italijom, Luksemburgom, Nizozemskom i Njemačkom one sada imaju devet članica. Norveška na referendumu odlučuje da im se neće pridružiti.
9. prosinca 1974. – Europsko vijeće
Osniva se Europsko vijeće kao neslužbeni forum za raspravu čelnika država i vlada.
Za više informacija posjetite mrežne stranice: Europsko vijeće
14. lipnja 1985. – Schengenski sporazum
Prema luksemburškom gradiću Schengenu nazvan je sporazum kojim se postupno ukidaju granične kontrole na unutarnjim granicama EU-a. Sporazum su 14. lipnja 1985. potpisali Belgija, Njemačka, Francuska, Luksemburg i Nizozemska. Schengensko područje danas obuhvaća 29 zemalja.
15. lipnja 1987. – početak programa Erasmus
Pokrenut je program Erasmus kako bi se mladim Europljanima olakšalo studiranje u drugoj europskoj zemlji. Dosad je 9 milijuna sudionika tog programa studiralo, osposobljavalo se ili volontiralo u inozemstvu, a ta će brojka narednih godina samo rasti.
Za više informacija posjetite mrežne stranice: program Erasmus
7. prosinca 2000. – Povelja EU-a o temeljnim pravima
Prava pojedinaca u EU-u utvrđena su u različito vrijeme, na različite načine i u različitim oblicima. EU ih je stoga odlučio obuhvatiti jednim dokumentom: Poveljom Europske unije o temeljnim pravima. Čelnici EU-a potpisuju je 7. prosinca 2000. godine, a njome se jamče prava građanima i stanovnicima EU-a. Ta prava uključuju poštovanje privatnosti i obiteljskog života, zaštitu osobnih podataka, pravo na stupanje u brak i osnivanje obitelji te pravo na obrazovanje.
1. siječnja 2002. – Euro, zajednička novčana valuta
Novčanice i kovanice eura postaju službena valuta u 12 zemalja EU-a. Njihovo tiskanje, kovanje i puštanje u optjecaj velik je logistički pothvat. Izdano je više od 80 milijardi kovanica. Kovanice eura imaju zajedničko lice na kojem je navedena njihova vrijednost, a svaka zemlja ima vlastiti dizajn naličja. Euro se trenutačno upotrebljava u 20 zemalja.
1. srpnja 2013. – Hrvatska pristupa EU-u
Republika Hrvatska postaje 28. članica Europske unije. EU danas ima 24 službena jezika.
12. prosinca 2015. – Međunarodni sporazum o klimatskim promjenama
Na konferenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama održanoj u Parizu čelnici 195 zemalja, uključujući sve države članice EU-a pojedinačno i EU u cjelini, postižu dogovor koji sve zemlje obvezuje na djelovanje kako bi se izbjegle najteže posljedice globalnog zatopljenja.
23. lipnja 2016. – Referendum o Brexitu
Na referendumu 52 % građana glasa za istupanje iz Europske unije. Velika Britanija odlučila je napustiti Europsku uniju nakon referenduma o Brexitu, što je prvi put da je članica odlučila napustiti EU.
25. ožujka 2021. – Novi program Erasmus+
Na snagu stupa novi program Erasmus+ za razdoblje 2021. – 2027. Uz gotovo dvostruko veći proračun, korist od programa imat će 10 milijuna ljudi svih dobnih skupina i podrijetla u Europi i izvan nje koji će imati priliku steći nova iskustva u drugoj zemlji. Novi je program usmjeren prvenstveno na socijalnu uključenost, zelenu i digitalnu tranziciju te promicanje sudjelovanja mladih u demokratskom životu. Erasmus+ nudi mogućnosti za mobilnost i suradnju za:
- visoko obrazovanje
- strukovno obrazovanje i osposobljavanje
- školsko obrazovanje (uključujući rani i predškolski odgoj i obrazovanje)
- obrazovanje odraslih
- mlade i
- sport.
1. siječnja 2023. – Hrvatska se pridružila europodručju
Hrvatska je 20. država koja je pristupila europodručju te je kunu zamijenila eurom.
Svaka država koja se želi pridružiti europodručju mora ispuniti niz gospodarskih uvjeta, uključujući stabilan tečaj i nisku stopu inflacije.
Sedam država članica EU-a i dalje upotrebljava svoju nacionalnu valutu: Bugarska, Češka, Danska, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Švedska.
e-izvori o pravu Europske unije
Vrsta baze: Baza cjelovitih tekstova zakona i propisa
Pristup: Otvoreni pristup
Područja: Pravo
Izdavač: Europska komisija
Eurolex je baza podataka novih propisa EU. Obuhvaća Službeni list EU (Official Journal of the EU – OJ, zbirke tekstova: ugovori, međunarodni sporazumi, važeće zakonodavstvo, pripremno zakonodavstvo, sudska praksa, parlamentarna pitanja).
Vrsta baze: Bibliografska baza
Pristup: Otvoreni pristup
Područja: Pravo
Izdavač: Eurolex
Najvažnija baza sudske prakse Europske unije je Curia. Službeni jezik Curie je francuski, ali je sadržaj preveden i na druge jezike. Curia objavljuje presude europskih sudova i to: Europskog suda, Općeg suda (bivši Sud prvog stupnja) i Službeničkog suda. Baza obuhvaća presude, mišljenja i odluke Suda od 1997. godine pa nadalje, pristup sudskoj praksi prema broju predmeta od 1953. godine te niz drugih informacija vezanih uz rad Suda.
Vrsta baze: Bibliografska
Pristup: Otvoreni pristup
Područja: Društvene znanosti – pravo
Izdavač: Europska komisija
Online katalog Središnje knjižnice Europske komisije u Bruxellesu okuplja publikacije 25 manjih specijaliziranih knjižnica i dokumentacijskih centara. U bazi se mogu pronaći službene publikacije i dokumentacija institucija EU-a, stručni časopisi, priopćenja za tisak, doktorske disertacije na temu europskih integracija. Baza obuhvaća publikacije tiskane od 1978. godine i sadrži oko 172 000 bibliografskih jedinica (uz nadopunu 7000 novih svake godine).
O EDC Rijeka
Knjižnica Pravnog fakulteta u Rijeci postala je Europski dokumentacijski centar (EDC) i time postala dio informacijske mreže Europe Direct u državama članicama Europske unije u lipnju 2014. godine.
Europski dokumentacijski centri osnivaju se pri akademskim institucijama ili istraživačkim institutima u državama članicama EU-a na zahtjev institucije domaćina radi pružanja potpore izučavanju i edukaciji u području politika i prava Europske unije. Uključivanjem u mrežu EDC-a omogućena je uloga i zadaća Pravnog fakulteta u Rijeci Međusveučilišnog centra izvrsnosti u diseminaciji znanja rezultata istraživanja, postignuća i znanja na hrvatskoj i na regionalnoj i europskoj razini iz područja europskog prava.
Važnost dostupnosti znanstvenih, političkih stručnih iz područja EDC-a omogućit će promicanje i razvijanje istraživačkog djelovanja, studijskog istraživanja u području europskih integracija. Osigurat će i omogućiti stručnoj i znanstvenoj, ali i široj javnosti slobodan pristup informacijama i izvorima o EU te njezinim politikama u akademskom i sveučilišnom okruženju.
Imajući na umu sve navedeno, želja nam je da pokretanjem i stvaranjem EDC-a na Pravnom fakultetu u Rijeci pridonesemo:
- većoj vidljivosti i prisutnosti informacija o europskim integracijama hrvatskoj pravnoj akademskoj zajednici
- većoj vidljivosti politika EU-a te znanstvenih istraživanja svim zainteresiranim posjetiteljima
- poticanju i promicanju u znanstvenim i akademskim krugovima na Sveučilištu u Rijeci i regiji studijskih i istraživačkih djelovanja u području europskih integracija
- ažurnosti, pregledavanja i pretraživanja informacija o europskim integracijama putem jednog jedinstvenog sučelja na Pravnom fakultetu u okviru mrežnih stranica Knjižnice Pravnog fakulteta hrvatskim pravnim znanstvenicima,
- omogućavanja pristupa relevantnim izvorima informacija (zbirci publikacija EDC-a, pravnim bazama podataka (EUR-Lex, PRE-Lex, CURIA putem službenog poslužitelja EUROPA, te pristup komercijalnoj bazi ESO – European Sources Online)
- razvijanju potrebnih informacijskih vještina pravnika u korištenju, pronalaženju, vrednovanju, te omogućavanju pristupa ne samo znanstvene produkcije u obliku tiskanih monografija i znanstvenih članaka, već i europskih pravnih izvora (uredbi, direktiva, Zbirke sudske prakse) dostupnih u relevantnim pravnim bazama podataka europskog prava
- organizaciji niza radionica, predavanja i drugih programa cjeloživotnog obrazovanja koji bi omogućili veću transparentnost, korištenost izvora informacija vezanih uz europske integracije te promicanja i omogućavanja slobodnog pristupa znanstvenim informacijama iz područja europskog prava ne samo pravnim znanstvenicima nego i pravnim praktičarima te širem krugu posjetitelja EDC-a.
Usluge
Zbirke
Otvoreni, slobodni, javni pristup relevantnim izvorima informacija u području europskih integracija u tiskanom i elektroničkom obliku omogućen je u Knjižnici Pravnoga fakulteta u Rijeci.
Knjige
Korisnicima EDC-a omogućen je pristup na službene publikacije i dokumenti EU-a koje Centru dostavlja Ured za publikacije sa sjedištem u Luxembourgu, koje obuhvaćaju brojne studije i izvješća o aktivnostima i politikama instititucija Europske unije za pojedina područja. Zbirka se nadopunjava izdanjima znanstvene i stručne literature na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku europskih akademskih i istraživačkih institucija i komercijalnih izdavača. Sva katalogizirana građa pretraživa je u integriranom knjižničnom sustavu CROLIST:
E-građa
EDC Rijeka omogućuje slobodan pristup službenim bazama podataka (online izvorima primarnog i sekundarnog prava EU, sudske prakse i pripremnog zakonodavstva), specijaliziranim online servisima (ESO i publikacija online EU Bookshop), Službenom listu Europske unije, publikacijama o EU i Hrvatskoj te drugim relevantnim izvorima vezani uz europsko pravo i pravo EU.
Online baze