Znanstveni skup projektna je aktivnost Projekta “Postojeća antropogena zaštita ljudskih prava kao chilling effect“ financiranog sredstvima Europske unije – NextGenerationEU kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.–2026., uz potporu Programskog financiranja Sveučilišta u Rijeci, Pravnog fakulteta.
Na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci održan je, dana 21. studenog 2025. godine, sada već tradicionalni znanstveni skup „Utjecaj Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda na hrvatski pravni poredak“. Podtema ovogodišnjeg skupa bila je: „Osjetljive skupine i ranjivi pojedinci u ‘raljama’ globalnih promjena: Je li horizont (pre)daleko?“.
Skup su otvorili svojim pozdravnim govorima izv. prof. dr. sc. Sanja Grbić, voditeljica Projekta „Postojeća antropogena zaštita konvencijskih prava kao chilling effect“ u sklopu kojeg je skup i organiziran, dekan Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Dario Đerđa, vršitelj dužnosti rektora Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Davor Vašiček te prof. dr. sc Frane Staničić, predsjednik Ustavnoga suda Republike Hrvatske.
U prvoj sesiji, kojom je moderirala prof. dr. sc. Gabrijela Mihelčić s Pravnog fakulteta u Rijeci, održana su četiri izlaganja. Prvo izlaganje na temu „Maloljetnici i istražni zatvor“ održali su dr. sc. Miroslav Šeparović, sudac Ustavnoga suda Republike Hrvatske, dr. sc. Snježana Bagić, sutkinja Ustavnoga suda u mirovini i Sanja Trgovac, glavna tajnica Ustavnoga suda Republike Hrvatske. Drugo izlaganje na temu „Slapp tužbe“ održali su prof. dr. sc. Eduard Kunštek s Pravnog fakulteta u Rijeci i Iva Buljan, sutkinja Trgovačkog suda u Zagrebu. Treće izlaganje na temu „Međuodnos čl. 8. i čl. 10. Konvencije u medijskim predmetima – ranjivo društvo i žrtvovani pojedinac“ održao je sudac Ustavnoga suda Republike Hrvatske Andrej Abramović. Sesiju je svojim izlaganjem zaključila prof. dr. sc. Elizabeta Ivičević Karas s Pravnog fakulteta u Zagrebu na temu „Zaštita žrtava rodno uvjetovanog nasilja u praksi Europskog suda za ljudska prava: individualiziran pristup i procjena rizika“.
U drugoj sesiji, kojom je moderirala izv. prof. dr. sc. Sanja Grbić s Pravnog fakulteta u Rijeci, održano je pet izlaganja. Sesiju je svojim izlaganjem na temu „Oblici diskriminacije ranjivih pojedinaca u društvu koje prepoznaje Europski sud za ljudska prava“ otvorio dr. sc. Vlado Skorup, predsjednik Županijskog suda u Rijeci. Drugo izlaganje održala je izv. prof. dr. sc. Sandra Winkler s Pravnog fakulteta u Rijeci na temu „Pravo na privatan i obiteljski život u sjeni siromaštva“. Treće izlaganje održala je prof. dr. sc. Gabrijela Mihelčić s Pravnog fakulteta u Rijeci na temu „Ograničenje prava na pristup sudu žrtvama kaznenih djela – izdvojena pitanja“. Četvrto izlaganje održala je sutkinja Ustavnog suda Republike Hrvatska izv. prof. dr. sc. Maša Marochini Zrinski s temom „Sekundarna viktimizacija ranjivih pojedinaca – odabrana praksa ESLJP-a i Ustavnog suda RH“. Izlaganje kojim je završena druga sesija održala je prof. dr. sc. Aleksandra Maganić s Pravnog fakulteta u Zagrebu na temu „Ostvarivanje prava ranjivih osoba pred Europskim sudom za ljudska prava“.
U sklopu treće sesije, kojom je moderirao prof. dr. sc. Loris Belanić s Pravnog fakulteta u Rijeci, održano je pet izlaganja. Prvo izlaganje na temu „Načelo razmjernosti i imovinskopravni odnosi“ održao je prof. dr. sc. Zvonimir Slakoper, profesor u mirovini Pravnog fakulteta u Rijeci. Drugo izlaganje na temu „Primjena konvencijskih mehanizama u jačanju zaštite prava stranih radnika“ održala je dr. sc. Sandra Marković, odvjetnica u Zajedničkom odvjetničkom uredu dr. sc. Sandra Marković, Sidonija Grbavac & dr. sc. Dino Gliha. Treće izlaganje na temu „Segregacija romske djece u školskom sustavu Republike Hrvatske“ održala je Tatjana Vlašić, zamjenica u Uredu pučke pravobraniteljice. Četvrto izlaganje na temu „Troškovi parničnog postupka kroz prizmu prava na pristup sudu“ održao je prof. dr. sc. Loris Belanić s Pravnog fakulteta u Rijeci. Skup je svojim izlaganjem zaključio doc. dr. sc. Matija Miloš s Pravnog fakulteta u Rijeci na temu „Politizacija ustavnog subjekta ljudskih prava posredstvom Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda“.
Na samom kraju skupa sudionici su istaknuli važnost rasprave o doista ključnim pitanjima i problemima suvremenoga doba kao i jačanja svijesti o potrebi zaštite i unaprjeđivanja konvencijskih prava ranjivih pojedinaca i društvenih skupina.
