O projektu
Broj projekta: uniri-iskusni-drustv-23-296
Datum početka: 6. svibnja 2024.
Datum završetka: 6. svibnja 2025.
Voditeljica: prof. dr. sc. Gabrijela Mihelčić
Kontakt: gabrijela.mihelcic@pravri.uniri.hr
Sadržaj projekta
Osnovna svrha Projekta AB URBE CONDITA – Zaštita prava na život u zdravoj
gradskoj sredini (dalje: Projekt) jest unaprijediti kvalitetu zaštite
prava na život u zdravoj gradskoj sredini. Potaknuti ugrozama života u
gradskoj sredini (siromaštvo, povrede doma i stanovanja, onečišćenje
okoline i okoliša, imisije, devastacija kulturne baštine, i sl.)
istražit će se konvencijski mehanizmi zaštite ljudskih prava u koja se
ubraja i promatrano pravo kao dio prava na život u zdravoj životnoj
sredini. Potonje pravo je vrlo specifično, kreirao ga je Europski sud za
ljudska prava (dalje: Sud) i nije predviđeno u izvornom tekstu
Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (dalje:
Konvencija). Ono je pravo treće generacije do kojeg se dolazi posebnim
instrumentima – konvencijskim načelima i metodama tumačenja. Iako pravo
na život u zdravoj životnoj sredini ima širi objekt zaštite,
pretpostavke koje se traže za tu zaštitu, očekivati je, Sud će analogno
tražiti/tumačiti i s obzirom na zaštitu prava na život u zdravoj
gradskoj sredini. Potrebno je reći da Sud zdravu životnu sredinu,
pružajući joj zaštitu, vrlo ekstenzivno tumači. Kao drugi oblik zaštite
istražiti će se alternativni mehanizam popravljanja štete, no-fault
sustavI koji su u našem pravu i nedovoljno istraženi i ne koriste se
često. Moguće osnivanje no-fault fonda za naknade štete zbog povreda
prava na život u zdravoj životnoj sredini može doprinijeti lakšem
popravljanju štete/otklanjanju povreda prava negoli mehanizmi predviđeni
u postojećim odštetnim sustavima koji nisu dovoljno prilagođeni ovoj
specifičnoj zaštiti. Zaključci istraživanja biti će javno dostupni,
stavit će se na raspolaganje nastavnicima/akademskim mentorima i
studentima specijalistima koji će se ujedno i educirati za pružanje
specijalističke pravne pomoći građanima te, samim građanima što će za
ishod imati unaprjeđenje kvalitete zaštite prava na život u zdravoj
gradskoj sredini.
Istraživački tim
Postignuća
Članovi projekta, prof. dr. sc. Gabrijela Mihelčić, prof. dr. sc. Loris Belanić, izv. prof. dr. sc. Maša Marochini Zrinski sudjelovali su na međunarodnom znanstvenom skupu „Izazovi i perspektive razvoja pravnih sistema u XXI vijeku“ koji se u hibridnom obliku održao 17. svibnja 2024. godine na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Banja Luci, Bosna i Hercegovina. Organizatori skupa su Pravni fakultet Sveučilišta u Banja Luci i International Chair in Bioethics. Na skupu održali su izlaganja s temom: „Povreda konvencijskog prava na život bez (prekomjerne) buke.“ Za isto izlaganje pripremili su sažetak izlaganja za Zbornik sažetaka sa skupa.
U cilju ostvarenja ciljeva Projekta „AB URBE CONDITA – Zaštita prava za život u zdravoj gradskoj sredini“ provedene su aktivnosti kojim se planira uspostaviti specijalizirani odjel za zaštitu konvencijskih prava u okviru Pravne klinike s posebnim naglaskom na zaštitu prava na život u zdravoj gradskoj sredini. U njemu će sudjelovati studenti specijalisti pod nadzorom akademskih mentora.
Stoga su 5. lipnja 2024. voditeljica i članovi/članice Projekta u suradnji s voditeljem Pravne klinike u prostorijama Riječkog odvjetničkog zbora, Jedrarska 5/II održali „Kolokvij o zaštiti prava na život u zdravoj gradskoj sredini.“ Namjera je studentima kliničarima, ali i šire, približiti zaštitu koja se pruža pravu na život u zdravoj gradskoj sredini kao specifičnom mehanizmu kreiranom od strane Europskog suda za ljudska prava.
Studentima je približeno da je riječ o pravu treće generacije do kojeg se dolazi posebnim instrumentima, konvencijskim načelima i metodama tumačenja i predstavlja segment prava na život u zdravoj životnoj okolini, a prezentaciju pod naslovom: „Negatorijska zaštita i pravo na život u zdravoj gradskoj sredini“ održale su prof. dr. sc. Gabrijela Mihelčić i izv. prof. dr. sc. Maša Marochini Zrinski.
U skladu s projektnim pravilima vidljivo su istaknute afilijacije voditeljice i članova/članica projektnog tima te izvor financiranja Projekta:
Vrlo zapažen doprinos dao je izv. prof. dr. sc. Dejan Bodul, voditelj Pravne klinike, koji je govorio o temi: „Analiza nadolazećeg Zakona o upravljanju i održavanju zgrada i revizije Direktive o energetskim svojstvima zgrada“.
Kolokviju je prisustvovalo: 14 studentica i studenata, svi članovi projektnog tima (prof. dr. sc. Gabrijela Mihelčić, voditeljica, prof. dr. sc. Loris Belanić, izv. prof. dr. sc. Maša Marochini Zrinski, asistent Josip Dešić), voditelj Pravne klinike (izv. prof. dr. sc. Dejan Bodul), te odvjetnici Riječkog odvjetničkog Zbora (odvjetnik Vatroslav Abramović, predsjednik Riječkog odvjetničkog Zbora, te odvjetnik Boris Gregović).
Dana 12. rujna 2024. na Pravnom fakultetu u Rijeci i on line kao projektna aktivnost u okviru projekta „AB URBE CONDITA – Zaštita prava za život u zdravoj gradskoj sredini“ kojeg financira Sveučilište u Rijeci ”UNIRI projekti iskusnih znanstvenika 2023,” br.: uniri-iskusni-23-296 održan je Međunarodni znanstveni skup „Zaštita prava na život u zdravoj gradskoj sredini i sustavi no-fault naknada u hrvatskom i talijanskom pravu.” Na skupu će ugledni znanstvenici i praktičari iz zemlje i inozemstva govoriti o brojnim pitanjima povezanim sa zaštitom prava na život u zdravoj gradskoj sredini.
Program
Na tragu dvije godine unatrag organiziranih skupova o važnosti Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda za Republiku Hrvatsku u okviru Projekta „AB URBE CONDITA – Zaštita prava na život u zdravoj gradskoj sredini,” ugostili smo ugledne stručnjake za konvencijsko pravo te ponudili detaljnu i kontekstualnu raspravu o pitanjima važnim za Republiku Hrvatsku kao članicu Vijeća Europe, odnosno stranku Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Otvorili smo niz aktualnih i iznimno važnih tema za hrvatski pravni poredak u svjetlu unaprjeđenja zaštite ljudskih prava.
Nakon pozdravnih govora, gradonačelnika grada Rijeke, Marka Filipovića, prorektorice Sveučilišta u Rijeci, prof. dr. sc. Senke Maćešić, dekana Pravnog fakulteta u Rijeci, prof. dr. sc. Daria Đerđe te voditeljice Projekta „AB URBE CONDITA“ prof. dr. sc. Gabrijele Mihelčić, sudionicima se uvodno obratio dr. sc. Miroslav Šeparović, predsjednik Ustavnog suda Republike Hrvatske, koji je u svom nadahnutom govoru ukazao na važnost teme kojom se Skup bavi.
Prvo izlaganje na Skupu održala je dr. sc. Snježana Bagić na temu Praksa Ustavnog suda u vezi sa zaštitom zdravlja, prirode i okoliša u kojem je izložila najvažnije odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske vezane uz spomenutu temu. Prof. dr. sc. Elizabeta Ivičević-Karas sa Pravnog fakulteta u Zagrebu upoznala je sudionike sa pitanjem Izdvajanja nezakonitih dokaza kao mehanizmom zaštite ljudskih prava – konvencijskim standardima i hrvatskim pravom. Predsjednik Županijskog suda u Rijeci, dr. sc. Vlado Skorup govorio je o Zaštiti od imisija kao obliku zaštite prava na život u zdravoj gradskoj sredini kroz odredbe Konvencije nakon kojeg su prof. dr. sc. Eduard Kunštek sa Pravnog fakulteta u Rijeci i Iva Buljan, sutkinja Trgovačkog suda u Zagrebu izložili pitanje Zakonitosti naspram legitimnog očekivanja kao „fino ugađanje vage.“
Sutkinja Ustavnog suda Republike Hrvatske Lovorka Kušan na vrlo zanimljiv način prikazala je temu Beskućništvo kao izazovi siromaštva nakon koje je sutkinja Općinskog suda u Rijeci, Iva Ivanišević Mostovac govorila o Sigurnom i održivom prometu u službi zaštite ljudskih prava.
Prof. dr. sc. Gabrijela Mihelčić sa Pravnog fakulteta u Rijeci i predsjednica Građanskog odjela Županijskog suda u Rijeci, Tajana Polić su govorile o Zaštiti konvencijskih prava kao putu smanjenja siromašenja građana nakon kojih su dr. sc. Sandra Marković i Ana Žagar iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Marković, Grbavac & Gliha izložile pitanje Pozitivnih obveza države iz čl. 8. Konvencije a u vezi sa negativnim eksternalijama modne industrije.
Prof. dr. sc. Loris Belanić sa Pravnog fakulteta u Rijeci je zajedno sa odvjetnikom Borisom Gregovićem iz Odvjetničkog ureda Gregović raspravio pitanja Naknade štete zbog izloženosti azbestu.
Sutkinja Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Goranka Barać-Ručević izložila je primjere uz sudske prakse vezane uz „Ozelenjavanje“ ljudskih prava dok su izv. prof. dr. sc. Maša Marochini Zrinski sa Pravnog fakulteta u Rijeci i Štefica Stažnik, zastupnica Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava održale izlaganje o Udrugama kao podnositeljima zahtjeva pred Europskim sudom za ljudska prava u okolišnim predmetima.
Odvjetnica Vesna Alaburić iz Odvjetničkog ureda Alaburić analizirala je pitanje Ljudskog prava na zdrav komunikacijski okoliš dok je prof. dr. sc. Ivana Tucak sa Pravnog fakulteta u Osijeku izložila pitanje Priziva savjesti u praksi Europskog suda za ljudska prava.
Izv. prof. dr. sc. Sanja Grbić sa Pravnog fakulteta u Rijeci bavila se pitanjem Mijenja li Europski sud za ljudska prava pravila o nezavisnosti i nepristranosti u odnosu na suce dok je Dijana Kesonja, zamjenica Pučke pravobraniteljice održala izlaganje o Ljudskom pravu na zdrav i održiv okoliš kroz postupanje institucije pučke pravobraniteljice.
Skup je zatvorio doc. dr. sc. Matija Miloš izlaganjem na temu Prostori političkog sudjelovanja slobode savjesti i vjeroispovijedi.
Nakon zaključnih razmatranja, svi nazočni referenti i sudionici istaknuli su važnost održavanja ovakvih rasprava i savjetovanja kojima se promiče primjena Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava te ističe njena uloga za hrvatski pravni poredak. Kao posebno vrijedno istaknuto je ukazivanje na aktualne izazove u domaćom pravnom poretku u primjeni Konvencije, ali i promicanje ideje u pristupanju rješavanja istih.
