Ab urbe condita – Zaštita prava na život u zdravoj gradskoj sredini

Broj projekta: uniri-iskusni-drustv-23-296
Datum početka: 6. svibnja 2024.
Datum završetka: 6. svibnja 2025.
Voditeljica: prof. dr. sc. Gabrijela Mihelčić
Kontakt: gabrijela.mihelcic@pravri.uniri.hr

Osnovna svrha Projekta AB URBE CONDITA – Zaštita prava na život u zdravoj
gradskoj sredini (dalje: Projekt) jest unaprijediti kvalitetu zaštite
prava na život u zdravoj gradskoj sredini. Potaknuti ugrozama života u
gradskoj sredini (siromaštvo, povrede doma i stanovanja, onečišćenje
okoline i okoliša, imisije, devastacija kulturne baštine, i sl.)
istražit će se konvencijski mehanizmi zaštite ljudskih prava u koja se
ubraja i promatrano pravo kao dio prava na život u zdravoj životnoj
sredini. Potonje pravo je vrlo specifično, kreirao ga je Europski sud za
ljudska prava (dalje: Sud) i nije predviđeno u izvornom tekstu
Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (dalje:
Konvencija). Ono je pravo treće generacije do kojeg se dolazi posebnim
instrumentima – konvencijskim načelima i metodama tumačenja. Iako pravo
na život u zdravoj životnoj sredini ima širi objekt zaštite,
pretpostavke koje se traže za tu zaštitu, očekivati je, Sud će analogno
tražiti/tumačiti i s obzirom na zaštitu prava na život u zdravoj
gradskoj sredini. Potrebno je reći da Sud zdravu životnu sredinu,
pružajući joj zaštitu, vrlo ekstenzivno tumači. Kao drugi oblik zaštite
istražiti će se alternativni mehanizam popravljanja štete, no-fault
sustavI koji su u našem pravu i nedovoljno istraženi i ne koriste se
često. Moguće osnivanje no-fault fonda za naknade štete zbog povreda
prava na život u zdravoj životnoj sredini može doprinijeti lakšem
popravljanju štete/otklanjanju povreda prava negoli mehanizmi predviđeni
u postojećim odštetnim sustavima koji nisu dovoljno prilagođeni ovoj
specifičnoj zaštiti. Zaključci istraživanja biti će javno dostupni,
stavit će se na raspolaganje nastavnicima/akademskim mentorima i
studentima specijalistima koji će se ujedno i educirati za pružanje
specijalističke pravne pomoći građanima te, samim građanima što će za
ishod imati unaprjeđenje kvalitete zaštite prava na život u zdravoj
gradskoj sredini.

Voditeljica:
prof. dr. sc. Gabrijela Mihelčić
Članovi:
prof. dr. sc. Loris Belanić
izv. prof. dr. sc. Maša Marochini Zrinski
Josip Dešić, mag. iur.

Članovi projekta, prof. dr. sc. Gabrijela Mihelčić, prof. dr. sc. Loris Belanić, izv. prof. dr. sc. Maša Marochini Zrinski sudjelovali su na međunarodnom znanstvenom skupu „Izazovi i perspektive razvoja pravnih sistema u XXI vijeku“ koji se u hibridnom obliku održao 17. svibnja 2024. godine na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Banja Luci, Bosna i Hercegovina. Organizatori skupa su Pravni fakultet Sveučilišta u Banja Luci i International Chair in Bioethics. Na skupu održali su izlaganja s temom: „Povreda konvencijskog prava na život bez (prekomjerne) buke.“ Za isto izlaganje pripremili su sažetak izlaganja za Zbornik sažetaka sa skupa.

U cilju ostvarenja ciljeva Projekta „AB URBE CONDITA – Zaštita prava za život u zdravoj gradskoj sredini“ provedene su aktivnosti kojim se planira uspostaviti specijalizirani odjel za zaštitu konvencijskih prava u okviru Pravne klinike s posebnim naglaskom na zaštitu prava na život u zdravoj gradskoj sredini. U njemu će sudjelovati studenti specijalisti pod nadzorom akademskih mentora.
Stoga su 5. lipnja 2024. voditeljica i članovi/članice Projekta u suradnji s voditeljem Pravne klinike u prostorijama Riječkog odvjetničkog zbora, Jedrarska 5/II održali „Kolokvij o zaštiti prava na život u zdravoj gradskoj sredini.“ Namjera je studentima kliničarima, ali i šire, približiti zaštitu koja se pruža pravu na život u zdravoj gradskoj sredini kao specifičnom mehanizmu kreiranom od strane Europskog suda za ljudska prava.
Studentima je približeno da je riječ o pravu treće generacije do kojeg se dolazi posebnim instrumentima, konvencijskim načelima i metodama tumačenja i predstavlja segment prava na život u zdravoj životnoj okolini, a prezentaciju pod naslovom: „Negatorijska zaštita i pravo na život u zdravoj gradskoj sredini“ održale su prof. dr. sc. Gabrijela Mihelčić i izv. prof. dr. sc. Maša Marochini Zrinski.
U skladu s projektnim pravilima vidljivo su istaknute afilijacije voditeljice i članova/članica projektnog tima te izvor financiranja Projekta:
Vrlo zapažen doprinos dao je izv. prof. dr. sc. Dejan Bodul, voditelj Pravne klinike, koji je govorio o temi: „Analiza nadolazećeg Zakona o upravljanju i održavanju zgrada i revizije Direktive o energetskim svojstvima zgrada“.
Kolokviju je prisustvovalo: 14 studentica i studenata, svi članovi projektnog tima (prof. dr. sc. Gabrijela Mihelčić, voditeljica, prof. dr. sc. Loris Belanić, izv. prof. dr. sc. Maša Marochini Zrinski, asistent Josip Dešić), voditelj Pravne klinike (izv. prof. dr. sc. Dejan Bodul), te odvjetnici Riječkog odvjetničkog Zbora (odvjetnik Vatroslav Abramović, predsjednik Riječkog odvjetničkog Zbora, te odvjetnik Boris Gregović).

Dana 12. rujna 2024. na Pravnom fakultetu u Rijeci i on line kao projektna aktivnost u okviru projekta „AB URBE CONDITA – Zaštita prava za život u zdravoj gradskoj sredini“ kojeg financira Sveučilište u Rijeci ”UNIRI projekti iskusnih znanstvenika 2023,” br.: uniri-iskusni-23-296 održan je Međunarodni znanstveni skup „Zaštita prava na život u zdravoj gradskoj sredini i sustavi no-fault naknada u hrvatskom i talijanskom pravu.”  Na skupu će ugledni znanstvenici i praktičari iz zemlje i inozemstva govoriti o brojnim pitanjima povezanim sa zaštitom prava na život u zdravoj gradskoj sredini.
Program

Na tragu dvije godine unatrag organiziranih skupova o važnosti Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda za Republiku Hrvatsku u okviru Projekta „AB URBE CONDITA – Zaštita prava na život u zdravoj gradskoj sredini,” ugostili smo ugledne stručnjake za konvencijsko pravo te ponudili detaljnu i kontekstualnu raspravu o pitanjima važnim za Republiku Hrvatsku kao članicu Vijeća Europe, odnosno stranku Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Otvorili smo niz aktualnih i iznimno važnih tema za hrvatski pravni poredak u svjetlu unaprjeđenja zaštite ljudskih prava.

Nakon pozdravnih govora, gradonačelnika grada Rijeke, Marka Filipovića, prorektorice Sveučilišta u Rijeci, prof. dr. sc. Senke Maćešić, dekana Pravnog fakulteta u Rijeci, prof. dr. sc. Daria Đerđe te voditeljice Projekta „AB URBE CONDITA“ prof. dr. sc. Gabrijele Mihelčić, sudionicima se uvodno obratio dr. sc. Miroslav Šeparović, predsjednik Ustavnog suda Republike Hrvatske, koji je u svom nadahnutom govoru ukazao na važnost teme kojom se Skup bavi.

Prvo izlaganje na Skupu održala je dr. sc. Snježana Bagić na temu Praksa Ustavnog suda u vezi sa zaštitom zdravlja, prirode i okoliša u kojem je izložila najvažnije odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske vezane uz spomenutu temu. Prof. dr. sc. Elizabeta Ivičević-Karas sa Pravnog fakulteta u Zagrebu upoznala je sudionike sa pitanjem Izdvajanja nezakonitih dokaza kao mehanizmom zaštite ljudskih prava – konvencijskim standardima i hrvatskim pravom. Predsjednik Županijskog suda u Rijeci, dr. sc. Vlado Skorup govorio je o Zaštiti od imisija kao obliku zaštite prava na život u zdravoj gradskoj sredini kroz odredbe Konvencije nakon kojeg su prof. dr. sc. Eduard Kunštek sa Pravnog fakulteta u Rijeci i Iva Buljan, sutkinja Trgovačkog suda u Zagrebu izložili pitanje Zakonitosti naspram legitimnog očekivanja kao „fino ugađanje vage.“

Sutkinja Ustavnog suda Republike Hrvatske Lovorka Kušan na vrlo zanimljiv način prikazala je temu Beskućništvo kao izazovi siromaštva nakon koje je sutkinja Općinskog suda u Rijeci, Iva Ivanišević Mostovac govorila o Sigurnom i održivom prometu u službi zaštite ljudskih prava.

Prof. dr. sc. Gabrijela Mihelčić sa Pravnog fakulteta u Rijeci i predsjednica Građanskog odjela Županijskog suda u Rijeci, Tajana Polić su govorile o Zaštiti konvencijskih prava kao putu smanjenja siromašenja građana nakon kojih su dr. sc. Sandra Marković i Ana Žagar iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Marković, Grbavac & Gliha izložile pitanje Pozitivnih obveza države iz čl. 8. Konvencije a u vezi sa negativnim eksternalijama modne industrije.

Prof. dr. sc. Loris Belanić sa Pravnog fakulteta u Rijeci je zajedno sa odvjetnikom Borisom Gregovićem iz Odvjetničkog ureda Gregović raspravio pitanja Naknade štete zbog izloženosti azbestu.

Sutkinja Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Goranka Barać-Ručević izložila je primjere uz sudske prakse vezane uz „Ozelenjavanje“ ljudskih prava dok su izv. prof. dr. sc. Maša Marochini Zrinski sa Pravnog fakulteta u Rijeci i Štefica Stažnik, zastupnica Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava održale izlaganje o Udrugama kao podnositeljima zahtjeva pred Europskim sudom za ljudska prava u okolišnim predmetima.

Odvjetnica Vesna Alaburić iz Odvjetničkog ureda Alaburić analizirala je pitanje Ljudskog prava na zdrav komunikacijski okoliš dok je prof. dr. sc. Ivana Tucak sa Pravnog fakulteta u Osijeku izložila pitanje Priziva savjesti u praksi Europskog suda za ljudska prava.

Izv. prof. dr. sc. Sanja Grbić sa Pravnog fakulteta u Rijeci bavila se pitanjem Mijenja li Europski sud za ljudska prava pravila o nezavisnosti i nepristranosti u odnosu na suce dok je Dijana Kesonja, zamjenica Pučke pravobraniteljice održala izlaganje o Ljudskom pravu na zdrav i održiv okoliš kroz postupanje institucije pučke pravobraniteljice.

Skup je zatvorio doc. dr. sc. Matija Miloš izlaganjem na temu Prostori političkog sudjelovanja slobode savjesti i vjeroispovijedi.

Nakon zaključnih razmatranja, svi nazočni referenti i sudionici istaknuli su važnost održavanja ovakvih rasprava i savjetovanja kojima se promiče  primjena Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava te ističe njena uloga za hrvatski pravni poredak. Kao posebno vrijedno istaknuto je ukazivanje na aktualne izazove u domaćom pravnom poretku u primjeni Konvencije, ali i promicanje ideje u pristupanju rješavanja istih.

Program

Dana 10. siječnja 2025. na Pravnom fakultetu u Rijeci održan je II. znanstveni kolokvij posvećen pravu na život u zdravoj gradskoj sredini. Kolokvij je održan u okviru Projekta „AB URBE CONDITA – Zaštita prava za život u zdravoj gradskoj sredini” (dalje: Projekt) financiranog od strane Sveučilišta u Rijeci u okviru Natječaja ”UNIRI projekti iskusnih znanstvenika 2023,” br.: uniri-iskusni-23-296. Kolokvij je moderirao dr. sc. socio. Josip Dešić, član navedenog Projekta, s Katedre za građansko pravo Pravnog fakulteta u Rijeci.

Tijekom kolokvija su održana dva iznimno zanimljiva izlaganja. Odvjetnica dr. sc. Sandra Marković izlagala je na temu “Zaštita prava okoliša kroz međunarodne, europske i nacionalne mehanizme zaštite – Modna i tekstilna industrija kao jedan od najvećih zagađivača na svijetu”.

Drugo izlaganje održao je doc. dr. sc. Armando Demark s Katedre za građansko pravo Pravnog fakulteta u Rijeci, i to na temu Pravo na pristup sudu u klimatskim predmetima: Pouka iz predmeta Verein KlimaSeniorinnen Schweiz i dr. protiv Švicarske. Tijekom izlaganja naglasak je stavljen na pravo na pristup sudu u okviru čl. 6. prava na pravično suđenje u predmetu Verein KlimaSeniorinnen Schweiz i dr. protiv Švicarske koji se vodio pred Europskim sudom za ljudska prava.

Oba izlaganja potakla su sudionike na promišljanje te izazvala živopisnu raspravu o pravnim pitanjima prava na život u zdravoj gradskoj sredini.

Nastavnici Pravnog fakulteta u Rijeci, izv. prof. dr. sc. Dejan Bodul (voditelj Pravne klinike Pravnog fakulteta u Rijeci), izv. prof. dr. sc. Sanja Grbić, doc. dr. sc. Armando Demark i dr. sc. socio. Josip Dešić od 20. do 22. siječnja boravili su na studijskom putovanju u Rimu (Republika Italija) u okviru projekta Ab urbe condita – Zaštita prava na život u zdravoj gradskoj sredini.

Dana 21. siječnja 2025. posjetili su Università degli Studi di Roma Tor Vergata, Dipartimento di Giurisprudenza, gdje su sudjelovali na okruglom stolu o pravu na život u zdravoj gradskoj sredini (Italian Croatian Round Table On Healthy Urban Environment & The Law). Okrugli stol moderirala je Elisabetta Corapi, prof. associata sa Sveučilišta Tor Vergata.

Na okruglom stolu sudjelovali su dr. sc. Luisa Lodevole, dr. sc. Rosanna Magliano, dr. sc. Giorgio Potenza, prof. associata Benedetta Sirgiovanni sa Sveučilišta Tor Vergata te prof. Giovana Capili sa Sveučilišta San Raffaele di Roma. 

Na okruglom stolu raspravljalo se o novim pravnim aspektima uređenja života u zdravoj gradskoj sredini, posebice o pametnim gradovima i ugovorima o održivoj energiji, o novim aspektima građanskopravne odgovornosti za štetu i profilima osiguranja u scenariju pametnih električnih mreža, može li održivost predstavljati pravno načelo? i drugim pravnim pitanjima vezanima za ovo specifično novo područje.

Nastavnici našeg Fakulteta predstavili su kolegama sa talijanskog Sveučilišta Tor Vergata aktivnosti koje su do sada održane u okviru projekta Ab urbe condita – Zaštita prava na život u zdravoj gradskoj sredini, ulogu Pravne klinike Pravnog fakulteta u Rijeci u zaštiti ljudskih prava, a posebice prava na život u zdravoj gradskoj sredini, te noviju praksu Europskog suda za ljudska prava, posebice poučke iz predmeta KlimaSeniorinnen v Switzerland (ECtHR).   

Kolegama sa Sveučilišta Tor Vergata zahvaljujemo na srdačnoj dobrodošlici, te se nadamo skorom nastavku suradnje i novim znanstvenim susretima.

Posljednjeg dana posjeta, 22. siječnja 2025. naši nastavnici susreli su se na radnom doručku s Igorom Surdichem, mag. iur., zaposlenikom Veleposlanstva Republike Hrvatske u Talijanskoj Republici u Rimu. Istoga dana posjetili su i Veleposlanstvo Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici gdje su se susreli s Teom Zupičić, privremenom otpravnicom poslova.

Okrugli stol „Zaštita prava na život u zdravoj gradskoj sredini (nove/stare dvojbe oko azbestoze)“

Dana 28. ožujka 2025. u okviru projekta „Ab urbe condita – Zaštita prava na život u zdravoj gradskoj sredini“ održan je okrugli stol na temu „Zaštita prava na život u zdravoj gradskoj sredini (nove/stare dvojbe oko azbestoze)“. Panelisti na okruglom stolu bili su: dr. sc. Snježana Bagić, ustavna sutkinja u miru, izv. prof. dr. sc. Maša Marochini Zrinski, sutkinja Ustavnog suda Republike Hrvatske, Darija Knez Grbčić, sutkinja Općinskog suda u Rijeci, prof. dr. sc. Loris Belanić, redoviti profesor na Pravnom fakultetu u Rijeci. Moderatorica okruglog stola bila je prof. dr. sc. Gabrijela Mihelčić, voditeljica Projekta.

Prof. dr. sc. Loris Belanić iznio je pregled pravnih i medicinskih aspekata vezanih uz bolesti uzrokovane azbestom, s naglaskom na pravne mehanizme zaštite oštećenika. Istaknuo je kako je azbest izuzetno opasna tvar koja, iako je nekoć imala široku primjenu u industriji i građevinarstvu, no kasnije je utvrđeno kako predstavlja ozbiljnu prijetnju zdravlju, posebno radnicima koji su bili dugotrajno izloženi njegovom utjecaju.

Naglasio je kako utvrđivanje uzroka kod oboljenja uzrokovanih izloženošću azbestu (poput azbestoze, mezotelioma i karcinoma pluća) predstavlja jedan od najvećih pravnih izazova u postupcima naknade štete. Istakao je kako je dug latentni period bolesti, azbestne bolesti se često razvijaju 10-40 godina nakon izlaganja azbestu te može biti teško precizno povezati bolest s konkretnim događajem, radnim mjestom ili poslodavcem.

Naglasio je kako se u određenim jurisdikcijama obeštećenje oštećenika temelji na no-fault sustavu, u cilju brže i učinkovitije zaštite prava oštećenih (Francuska, Belgija, Novi Zeland i sl.).

Posebno je istakao naš Zakon o obeštećenju radnika profesionalno izloženih azbestu, koji uređuje priznavanje odštetnih zahtjeva radnika oboljelih od bolesti uzrokovanih azbestom, postupak i tijelo (Povjerenstvo) nadležno za rješavanje odštetnih zahtjeva i osiguranje sredstava za isplatu odštetnih zahtjeva radnika oboljelih od profesionalne bolesti uzrokovane azbestom. Isto tako je naglasio kako Republika Hrvatska preuzima obveze za isplatu po odštetnim zahtjevima radnika oboljelih od profesionalne bolesti zbog izloženosti azbestu za što se u proračunu Republike Hrvatske osiguravaju sredstva.

Sutkinja Općinskog suda u Rijeci, Darija Knez Grbčić, osvrnula se na izazove vezane uz odštetnopravnu odgovornost u slučajevima azbestoze, posebno iz perspektive sudske prakse. Naglasila je da se u hrvatskom pravu odgovornost poslodavca za štetu nastalu zbog profesionalne bolesti poput azbestoze temelji na kriteriju objektivne odgovornosti, kako je propisano Zakonom o obveznim odnosima (ZOO) i Zakonu o zaštiti na radu. Riječ je o odgovornosti neovisnoj o krivnji, koja se temelji na činjenici da je radnik oštećen u vezi sa svojim radom, odnosno izloženošću opasnoj tvari – azbestu.

Posebno je istaknula problem utvrđivanja uzročne veze između izloženosti i nastanka bolesti. Kod bolesti koje se razvijaju godinama nakon početne izloženosti, kao što su azbestoze, medicinsko vještačenje i dokumentacija često imaju ključnu ulogu. No, danas u tom pogledu već postoji ustaljena sudska praksa.

Knez Grbčić istaknula je kako se azbestoza u većini zemalja, pa tako i u Hrvatskoj, priznaje kao profesionalna bolest, što oštećenicima omogućuje ostvarivanje prava na odštetu (od poslodavca ili kroz posebne zakonske fondove), invalidninu, liječenje i sl.

Osim ZOO-a, pozvala se i na Zakon o zaštiti na radu (ZZR), koji propisuje obveze poslodavaca u osiguravanju zdravih i sigurnih uvjeta rada, kao i na Zakon o obeštećenju radnika profesionalno izloženih azbestu, lex specialis, koji uređuje obeštećenje radnika profesionalno izloženih azbestu.

Dr. sc. Snježana Bagić, sutkinja Ustavnog suda RH u miru, istaknula je da Ustav Republike Hrvatske (čl. 69.) jamči pravo svakoga na zdrav život, a to uključuje i pravo na zdrav okoliš.

Posebno je istaknula važnost članka 6. (Europske) Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, koji jamči pravo na pošteno suđenje i pristup sudu, kao ključan instrument zaštite u slučajevima kada pojedinci traže naknadu štete zbog ugroze zdravlja ili života uslijed ekoloških opasnosti. Praksa Europskog suda za ljudska prava pokazuje da države imaju pozitivnu obvezu osigurati djelotvoran pravni okvir koji omogućava pojedincima pristup sudu i ostvarenje njihovih prava u ovakvim slučajevima.

Dr. sc. Bagić upozorila je na povećanu važnost ekoloških prava, osobito u svjetlu sve češćih izazova povezanih s industrijskim naslijeđem i klimatskim promjenama.

Izv. prof. dr. sc. Maša Marochini Zrinski, sutkinja Ustavnog suda Republike Hrvatske, u svom je izlaganju predstavila relevantnu praksu Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) u vezi sa zastarnim rokovima u predmetima koji se odnose na bolesti uzrokovane izloženošću azbestu.

Posebno se osvrnula na nekoliko važnih predmeta, među kojima su predmeti Howald Moor i dr. protiv Švicarske (2014.) te nedavna presuda u predmetu Jann-Zwicker and Jann i dr. protiv Švicarske (2024.). U tim je slučajevima ESLJP ocjenjivao je li pretjerano formalna primjena zastarnih rokova predstavljala povredu prava na pristup sudu, zajamčenog člankom 6. Konvencije.

Izv. prof. dr. sc. Marochini Zrinski, sutkinja Ustavnog suda RH naglasila je da su ovi predmeti pokazali kako pretjerana rigidnost u primjeni zastarnih rokova, osobito u kontekstu bolesti s dugim razdobljem latencije nakon izloženosti (poput azbestoze), može ugroziti pravo oštećenika na djelotvoran pristup pravosuđu. ESLJP je u tim slučajevima utvrdio da nije postignuta pravična ravnoteža između interesa pravne sigurnosti i zaštite prava žrtve, čime je došlo do povrede Konvencije. U tom je odluci naglašena potreba za fleksibilnijim pristupom zastarnim rokovima u slučajevima gdje oštećenici nisu mogli ranije saznati za štetu, posebno kod profesionalnih bolesti poput azbestoze

Zaključno je istaknula da je razmjernost ključan pravni standard – nužno je pronaći ravnotežu između potrebe za stabilnošću pravnog sustava (putem zastarnih rokova) i poštivanja prava pojedinaca na pristup sudu, osobito kada su pogođeni teškim i često smrtonosnim bolestima koje se ne mogu odmah dijagnosticirati.

Svi sudionici okruglog stola uključili su se u vrlo plodnu diskusiju, a osobito se ističu razmišljanja naših studenata koja su značajno doprinijela sadržajnosti Okruglog stola.