O projektu
Naziv projekta: Pravne i etičke implikacije dehumanizacije pravosuđa i javne uprave kroz pravnu tehnologiju
Akronim projekta (ako postoji): TECHNO-IUS
Oznaka projekta: uniri-mzi-25-31
Program / izvor financiranja: Sredstva Europske unije – NextGenerationEU
Trajanje projekta (od–do): 1. listopada 2025. – 30. rujna 2029.
Ukupna vrijednost projekta (EUR): 81.743,65 €
Pravne napomene: Projekt je financiran sredstvima Europske unije – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja mogu se pripisati samo pojedinim autorima (članovima tima, uključenim suradnicima) i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija ni Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
Voditelj projekta
Ime i prezime voditelja: prof. dr. sc. Ivana Kunda
Kontakt e-mail: ivana.kunda@uniri.hr
Članovi projektnog tima
Suradnici sa Sveučilišta u Rijeci, Pravnog fakulteta:
- prof. dr. sc. Dario Đerđa, dario.derda@uniri.hr
- prof. dr. sc. Gabrijela Mihelčić, gabrijela.mihelcic@uniri.hr
- izv. prof. dr. sc. Danijela Vrbljanac, danijela.vrbljanac@uniri.hr
- izv. prof. dr. sc. Dana Dobrić Jambrović, dana.dobric@uniri.hr
- doc. dr. sc. Armando Demark, armando.demark@uniri.hr
- doc. dr. sc. Josip Dešić, josip.desic@uniri.hr
Vanjski suradnici:
- prof. dr. sc. Giovanni Sartor, Sveučilište u Bologni; European University Institute Florence (EUI), Giovanni.Sartor@eui.eu
- izv. prof. dr. Pavel Koukal, Sveučilište Masaryk, 3672@muni.cz
- doc. dr. sc. Denis Baghrizabehi, Sveučilište u Mariboru, denis.baghrizabehi@um.si
- dr. sc. Jasmina Mutabžija, v. pred., Veleučilište PAR Rijeka; Posluh d.o.o., jasmina@posluh.hr
Doktorandice:
- Dorotea Tuškan, Sveučilište obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“, tuskan.dorotea@gmail.com
- Anamarija Jengić-Bujan, Odvjetnički ured Anamarija Jengić-Bujan, anamarija.jengic@gmail.com
- Eva Ružić, Sveučilište u Rijeci, Pravni fakultet, eva.ruzic@uniri.hr
Opis projekta
Projekt Pravne i etičke implikacije dehumanizacije pravosuđa i javne uprave kroz pravnu tehnologiju usmjeren je na analizu načina na koje digitalna rješenja, poput automatiziranih sustava upravljanja procesima i odlučivanjem te algoritamske podrške, mijenjaju temeljne značajke privatnopravnog i upravnog postupanja u Republici Hrvatskoj. U središtu istraživanja nalazi se koncept dehumanizacije odnosno gubitka ljudskosti (ljudske prosudbe, empatije i kontekstualne i osobne individualizacije postupaka), kao potencijalna posljedica digitalne tranzicije. Iako tehnologija ima višestruke pozitivne učinke (npr. učinkovitost i transparentnost), njezina nepromišljena i ishitrena primjena nosi ozbiljne pravne i etičke rizike. Projekt prepoznaje da se dehumanizacija javlja ne samo kroz potpuno automatizirane odluke, nego i suptilno, kroz promjenu odnosa moći, depersonalizaciju komunikacije i slabljenje odgovornosti dionika.
Kroz pet radnih paketa, istraživanje će obuhvatiti mapiranje stanja pravne tehnologije u Hrvatskoj, kvalitativnu obradu institucionalnih praksi u Hrvatskoj, fokus grupe i intervjue s dionicima (suci, odvjetnici, državni službenici), normativnu analizu domaćeg i europskog zakonodavstva te etikološku razradu konceptualnog okvira dehumanizacije. Na temelju dobivenih uvida izradit će se konkretne smjernice za pravno utemeljenu i etički prihvatljivu primjenu pravne tehnologije, kao i prijedlozi za normativno unaprjeđenje regulatornog okvira u Hrvatskoj, te s njima povezani praktični alati koji će biti dostupni na projektnoj web stranici i predstavljeni na radionici za javnost.
Inovativnost projekta sastoji se spoju pravne i etičke analizu s empirijskim uvidima iz prakse, čime nadilazi isključivo normativne pristupe. Njegov znanstveni i društveni doprinos ogleda se u artikulaciji sustavnog odgovora na izazove koje digitalna transformacija donosi institucijama koje počivaju na povjerenju, ljudskom integritetu i pravičnom odlučivanju.
Ciljevi projekta:
- Mapirati stanje primjene pravne tehnologije u hrvatskom pravosuđu i javnoj upravi.
- Analizirati pravne i etičke izazove koje primjena pravne tehnologije donosi u području hrvatskog pravosuđa i javne uprave.
- Istražiti načine na koje automatizacija odlučivanja može dovesti do dehumanizacije pravnih i upravnih postupaka.
- Identificirati konkretne situacije ili obrasce dehumanizacije u hrvatskoj praksi digitalizacije pravosuđa i javne uprave.
- Kritički evaluirati postojeći europski pravni i etički okvir za umjetnu inteligenciju u odnosu na hrvatski institucionalni kontekst.
- Razviti prijedlog smjernica za etički prihvatljivu i pravno utemeljenu integraciju tehnologije u hrvatsko pravosuđe i javnu upravu.
Očekivani rezultati:
- Rezultati istraživanja predstavljaju doprinos znanstvenoj raspravi prepoznavanjem i konceptualizacijom dehumanizacijskih obrazaca, identificiranjem regulatornih praznina u hrvatskom okviru te prijedlogom smjernica za etički prihvatljivu integraciju pravne tehnologije u hrvatski pravni sustav, a da se pritom ne očuvaju pravna načela na kojima je zasnovan te temeljna prava građana i pravnih osoba.
Ključne riječi:
- pravo, etika, digitalna tranzicija, umjetna inteligencija, dehumanizacija
Postignuća