O projektu
Naziv projekta: Postojeća antropogena zaštita konvencijskih prava kao chilling effect
Akronim projekta: ECHillR
Oznaka projekta: uniri-iz-25-69
Program / izvor financiranja: „Financira Europska unija – NextGenerationEU”
Trajanje projekta: 1.10.2025. – 30.9.2029.
Ukupna vrijednost projekta (EUR): 37.364,20
Pravne napomene: Projekt je financiran sredstvima Europske unije – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija ni Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Voditelj projekta
Ime i prezime: izv. prof. dr. sc. Sanja Grbić
Kontakt e-mail: sanja.grbic@pravri.uniri.hr
Članovi projektnog tima
- prof. dr. sc. Gabrijela Mihelčić, gabrijela.mihelcic@pravri.uniri.hr
- prof. dr. sc. Loris Belanić, loris.belanic@pravri.uniri.hr
- izv. prof., dr. sc. Dejan Bodul, dejan.bodul@pravri.uniri.hr
- izv. prof. dr. sc. Maša Marochini Zrinski, Masa_Marochini_Zrinski@usud.hr
- izv. prof. dr. sc. Ana Đanić Čeko, ana.djanic@pravos.hr
- Klara Babić univ. mag. iur., kbabic@pravri.uniri.hr
- Martina Tičić univ. mag. iur., mticic@pravri.uniri.hr
- Luka Brajković univ. mag. iur., luka.brajkovic@pravri.uniri.hr
Opis projekta
Pojam odvraćajući učinak (chilling effect) u okviru EKLJP odnosi se na situaciju u kojoj određene mjere države, iako formalno zakonite, imaju obeshrabrujući učinak na ostvarivanje temeljnih prava i sloboda. Europski sud za ljudska prava (dalje: ESLJP) često je prepoznavao i osuđivao mjere koje mogu dovesti do takvog učinka ističući da one mogu ozbiljno ugroziti temeljna prava zajamčena EKLJP. Zbog toga ESLJP često analizira ne samo izravne posljedice određenih mjera već i njihov potencijalni „zastrašujući“ učinak na društvo u cjelini. Države imaju obvezu osigurati pravnu sigurnost i zaštitne mjere kako bi se spriječio takav negativan učinak na ljudska prava. Stoga će u fokusu Projekta biti utvrđivanje i analiza kritičnih točki koje dovode do odvraćajućeg učinka uz naglasak na važnost zaštite navedenih prava iz EKLJP, a u svrhu ostvarivanja djelotvorne zaštite prava na život u zdravoj gradskoj sredini osoba zrelije životne dobi.
Ciljevi projekta:
- Osnažiti djelotvornost (učinkovitost) zaštite prava na život u zdravoj gradskoj sredini osoba zrelije životne dobi kroz općekoristan znanstveni i edukativni proaktivitet što traži: 1. identificirati „porozne“ točke normativnog okvira, raznovrsne vidove njegova tumačenja u sudskoj praksi i ovladati pravnim iskustvima tzv. malog čovjeka, 2. kritički analizirati postojeće nacionalno uređenje, uočiti njegove nedostatke u usporedbi s europskim rješenjima kroz praksu ESLJP-a i nacionalnih sudova, 3. ispitati rezultate istraživanja s obzirom na željenu djelotvornost (učinkovitost) zaštite prava na život u zdravoj gradskoj sredini osoba zrelije životne dobi.
Očekivani rezultati:
- projektnim aktivnostima osnažiti će se specijalistička znanja članova projektnog tima, učiniti dostupnima nastavnicima Pravnog fakulteta u Rijeci, što će Fakultet pozicionirati kao snažnu instituciju kompetentnu provesti buduća istraživanja zaštite prava na život u zdravoj gradskoj sredini i aplikacije na buduće projektne prijave. Također, educirati će se o zaštiti navedenog prava:
- 1. mentori iz prakse/alumni odvjetnici kako bi se stvorila održiva mentorska mreža dionika iz svijeta rada koji će s članovima projektnog tima dugoročno biti osposobljeni prenositi znanja novim generacijama studenata koji pružaju pravnu pomoć osobama zrele životne dobi nakon završetka Projekta, što jača ulogu i veze Fakulteta sa svijetom rada i zajednicom;
- 2. predstavnici udruga/tijela osoba starije životne dobi koji će stečena znanja prenositi svojim članovima, korisnicima pravne pomoći, čime će i po završetku Projekta, biti nastavljena snažna suradnja Fakulteta s dionicima u sustavu koji brine o zaštiti korisnika/osoba starije životne dobi, te
- 3. studenti mentori (s ciljem kao pod 1.), koji će dodatno osnažiti svoje vještine i kompetencije što će omogućiti kvalitetniji prijenos znanja studentima koji pružaju besplatnu pomoć.
Ovim će se ostvariti ciljevi Projekta, ojačati uloga Fakulteta u zajednici i veze s dionicima u gospodarstvu (odvjetnički zbor i udruge umirovljenika), osnažiti suradnja s drugim znanstvenim institucijama i tijelima na domaćoj i na međunarodnoj razini i postići održivost rezultata Projekta nakon završetka.
Ključne riječi:
- odvraćajući učinak (Chilling Effect), Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Europski sud za ljudska prava, osobe zrelije životne dobi
Postignuća
16. Međunarodna znanstvena konferencija „Razvoj javne uprave“ održana 21. i 22. svibnja 2026. godine u Šibeniku
Na 16. Međunarodnoj znanstvenoj konferenciji „Razvoj javne uprave“ održanoj 21. i 22. svibnja 2026. godine u Šibeniku, kao jednom od značajnijih međunarodnih stručnih i znanstvenih skupova posvećenih aktualnim pitanjima javne uprave i upravljanja, aktivno su sudjelovali voditeljica te članovi i članice projektnog tima projekta „Postojeća antropogena zaštita konvencijskih prava kao chilling effect.“ Središnja tema Konferencije bila je „Pametna uprava za pametno društvo.“

Razmjena znanja, iskustava i primjera dobre prakse iz područja javne uprave, javnih politika i suvremenih upravljačkih izazova bila je izvrsna prilika da kroz svoja izlaganja i sudjelovanja u raspravama učine vidljivim rezultate svojih dosadašnjih znanstvenih istraživanja provedenih kao dio projektne aktivnosti.

Voditeljica i članovi i članice projekta održali su slijedeća izlaganja:
- Izv. prof. Sanja Grbić i izv. prof. Dejan Bodul: Udovoljava li rad tijela postupka komasacije poljoprivrednog zemljišta načelima čl. 6. st. 1. (europske) konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda?/Does the functioning of authorities in agricultural land consolidation proceedings comply with the principles of Article 6, paragraph 1 of the (European) Convention for the Protection of Human Rights and Fundamental Freedoms?
- Prof. Loris Belanić i prof. Gabrijela Mihelčić: Potrošači u „zagrljaju“ subvencioniranog stambenog kreditiranja – dvojbe oko prava na prijevremenu otplatu kredita/Consumers in the “Embrace” of Subsidized Housing Lending – Dilemmas Regarding the Right to Early Loan Repayment
- Martina Smojver i izv. prof. Dejan Bodul: Analiza položaja hrvatskih državljana kao stranih ulagatelja kroz prizmu zakona o provjeri stranih ulaganja/Analysis of the Position of Croatian Citizens as Foreign Investors through the Lens of the Foreign Direct Investment Screening Act

Sva navedena izlaganja pripremljena su na temelju znanstvenih radova koje su napisali voditeljica i članovi i članice projekta.
Riječ je o radovima koji su kao znanstveni radovi prihvaćeni za objavu od strane nakladnika i biti će objavljeni u Zborniku 16. Međunarodne znanstvene konferenciji „Razvoj javne uprave.“ Radovi objavljeni u Zborniku referiraju se u HeinOnline i prošli postupak dvije slijepe recenzije.
Nastavnici Pravnog fakulteta u Rijeci, prof. dr. sc. Gabrijele Mihelčić i izv. prof. dr. sc. Dejan Bodul boravili su od 10. do 13. svibnja 2026. godine u Rimu
Nastavnici Pravnog fakulteta u Rijeci, prof. dr. sc. Gabrijele Mihelčić i izv. prof. dr. sc. Dejan Bodul (voditelj Pravne klinike Pravnog fakulteta u Rijeci) boravili su od 10. do 13. svibnja 2026. godine u Rimu (Republika Italija) na studijskom boravku na uglednom rimskom pravnom fakultetu – Università degli Studi di Roma Tor Vergata, Dipartimento di Giurisprudenza.


Tijekom svog boravka u knjižnici Fakulteta 11. i 12. svibnja 2026. godine imali su priliku istražiti odabranu bibliotečnu građu u svrhu provedbe i osnaženja znanstvenih istraživanja u okviru projektnih aktivnosti projekta Postojeća antropogena zaštita konvencijskih prava kao chilling effect, a koja se u nužnom kontinuitetu nastavljaju na znanstvena istraživanj provedena u okviru projekta Ab urbe condita – Zaštita prava na život u zdravoj gradskoj sredini, polazeći od objavljenih rezultata.


U fokusu znanstvenih istraživanja koje provode naši znanstvenici je analiza kritičnih točki normativnog uređenja i relevantne sudske prakse koje posljedično dovode do odvraćajućeg učinka u zaštiti ljudskih prava. Njihovim „prepoznavanjem“ i odgovarajućom znanstvenom analizom omogućiti će se otklanjanje normativnih zapreka i osigurati djelotvorna zaštita prava na život u zdravoj gradskoj sredini osoba zrelije životne dobi.
U tom je pravcu bilo izuzetno korisno vidjeti na koji je način u izabranim segmentima odgovoreno u talijanskom pravu i sudskoj praksi. Posebice vrijedno bilo je raspraviti sporna pitanja s uglednom profesoricom Elisabettom Corapi, prof. associata sa Sveučilišta Tor Vergata.

Potrebno je istaknuti da je s profesoricom Corapi, na tragu provedene rasprave i iznesenih, vrlo zanimljivih opažanja, usuglašena struktura Međunarodnog okruglog stola koji će se u rujnu u okviru projektnih aktivnosti održati u Rijeci i na kojem će uz profesoricu Corapi, profesoricu Mihelčić i profesora Bodula, kao panelistica sudjelovati i izv. prof. dr. sc. Maša Marochini Zrinski, zamjenica predsjednika Ustavnog suda Republike Hrvatske. Održavanje Međunarodnog okruglog stola planirano je u prostorijama Riječkog odvjetničkog zbora i očekujemo učešće kolega odvjetnika i odvjetničkih vježbenika te studenata kliničara Pravne klinike Pravnog fakulteta u Rijeci.

Ne možemo ne istaknuti jedan divan trenutak kojem smo svjedočili u knjižnici Università degli Studi di Roma Tor Vergata, Dipartimento di Giurisprudenza. Naime, imali smo zadovoljstvo, zajedno sa studentima i kolegama, poslušati koncert harfistice Elise Ballisinario i odabrani repertoar za harfu, organiziran od strane Ministarstva kulture Republike Italije. Ovaj poseban trenutak dodatno je oplemenio naš studijski boravak.


Tijekom svog studijskog boravka naši nastavnici susreli su se u Veleposlanstvu Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici s Teom Zupičić, privremenom otpravnicom poslova i alumnom Pravnog fakulteta u Rijeci i razgovarali o „formalnijem“ uključivanju kolegice u aktivnosti koje će se provesti u okrilju Projekta (moguće sudjelovanje na Međunarodnom skupu o utjecaju Konvencije za zaštitu ljudskih prava na hrvatski pravni poredak).
