Postojeća antropogena zaštita konvencijskih prava kao chilling effect

S ciljem osnaživanja učinkovite zaštite prava na život u zdravoj gradskoj sredini osoba zrelije životne dobi, 21. srpnja 2026. godine, u udruzi umirovljenika u Buzetu (MUH Udruga Buzet) članice projektnog tima Martina Smojver i Antonela Kusturin održale su predavanje na temu „Zaštita prava ranjivih skupina u modernom dobu“.

Predavanje je bilo usmjereno na važnost informiranosti kao preduvjeta za sigurno i učinkovito ostvarivanje prava osoba zrelije životne dobi, s posebnim naglaskom na izazove svakodnevnog života te jačanje povjerenja u korištenje suvremenih tehnologija.

U okviru predmetnog predavanja izrađene su i prigodne informativne brošure, čime je svim sudionicima omogućen pregled osnovnih informacija o ovoj vrlo značajnoj temi. 

Provedbom ove aktivnosti podignuta je svijest o važnosti informiranosti osoba zrelije životne dobi te djelotvornoj zaštiti prava ranjivih skupina u suvremenom društvu.

Znanstveni skup projektna je aktivnost Projekta “Postojeća antropogena zaštita ljudskih prava kao chilling effect“ financiranog sredstvima Europske unije – NextGenerationEU kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.–2026., uz potporu Programskog financiranja Sveučilišta u Rijeci, Pravnog fakulteta.

Na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci održan je, dana 21. studenog 2025. godine, sada već tradicionalni znanstveni skup „Utjecaj Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda na hrvatski pravni poredak“. Podtema ovogodišnjeg skupa bila je: „Osjetljive skupine i ranjivi pojedinci u ‘raljama’ globalnih promjena: Je li horizont (pre)daleko?“. 

Skup su otvorili svojim pozdravnim govorima izv. prof. dr. sc. Sanja Grbić, voditeljica Projekta „Postojeća antropogena zaštita konvencijskih prava kao chilling effect“ u sklopu kojeg je skup i organiziran, dekan Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Dario Đerđa, vršitelj dužnosti rektora Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Davor Vašiček te prof. dr. sc Frane Staničić, predsjednik Ustavnoga suda Republike Hrvatske. 

U prvoj sesiji, kojom je moderirala prof. dr. sc. Gabrijela Mihelčić s Pravnog fakulteta u Rijeci, održana su četiri izlaganja. Prvo izlaganje na temu „Maloljetnici i istražni zatvor“ održali su dr. sc. Miroslav Šeparović, sudac Ustavnoga suda Republike Hrvatske, dr. sc. Snježana Bagić, sutkinja Ustavnoga suda u mirovini i Sanja Trgovac, glavna tajnica Ustavnoga suda Republike Hrvatske. Drugo izlaganje na temu „Slapp tužbe“ održali su prof. dr. sc. Eduard Kunštek s Pravnog fakulteta u Rijeci i Iva Buljan, sutkinja Trgovačkog suda u Zagrebu. Treće izlaganje na temu „Međuodnos čl. 8. i čl. 10. Konvencije u medijskim predmetima – ranjivo društvo i žrtvovani pojedinac“ održao je sudac Ustavnoga suda Republike Hrvatske Andrej Abramović. Sesiju je svojim izlaganjem zaključila prof. dr. sc. Elizabeta Ivičević Karas s Pravnog fakulteta u Zagrebu na temu „Zaštita žrtava rodno uvjetovanog nasilja u praksi Europskog suda za ljudska prava: individualiziran pristup i procjena rizika“. 

U drugoj sesiji, kojom je moderirala izv. prof. dr. sc. Sanja Grbić s Pravnog fakulteta u Rijeci, održano je pet izlaganja. Sesiju je svojim izlaganjem na temu „Oblici diskriminacije ranjivih pojedinaca u društvu koje prepoznaje Europski sud za ljudska prava“ otvorio dr. sc. Vlado Skorup, predsjednik Županijskog suda u Rijeci. Drugo izlaganje održala je izv. prof. dr. sc. Sandra Winkler s Pravnog fakulteta u Rijeci na temu „Pravo na privatan i obiteljski život u sjeni siromaštva“. Treće izlaganje održala je prof. dr. sc. Gabrijela Mihelčić s Pravnog fakulteta u Rijeci na temu „Ograničenje prava na pristup sudu žrtvama kaznenih djela – izdvojena pitanja“. Četvrto izlaganje održala je sutkinja Ustavnog suda Republike Hrvatska izv. prof. dr. sc. Maša Marochini Zrinski s temom „Sekundarna viktimizacija ranjivih pojedinaca – odabrana praksa ESLJP-a i Ustavnog suda RH“. Izlaganje kojim je završena druga sesija održala je prof. dr. sc. Aleksandra Maganić s Pravnog fakulteta u Zagrebu na temu „Ostvarivanje prava ranjivih osoba pred Europskim sudom za ljudska prava“. 

U sklopu treće sesije, kojom je moderirao prof. dr. sc. Loris Belanić s Pravnog fakulteta u Rijeci, održano je pet izlaganja. Prvo izlaganje na temu „Načelo razmjernosti i imovinskopravni odnosi“ održao je prof. dr. sc. Zvonimir Slakoper, profesor u mirovini Pravnog fakulteta u Rijeci. Drugo izlaganje na temu „Primjena konvencijskih mehanizama u jačanju zaštite prava stranih radnika“ održala je dr. sc. Sandra Marković, odvjetnica u Zajedničkom odvjetničkom uredu dr. sc. Sandra Marković, Sidonija Grbavac & dr. sc. Dino Gliha. Treće izlaganje na temu „Segregacija romske djece u školskom sustavu Republike Hrvatske“ održala je Tatjana Vlašić, zamjenica u Uredu pučke pravobraniteljice. Četvrto izlaganje na temu „Troškovi parničnog postupka kroz prizmu prava na pristup sudu“ održao je prof. dr. sc. Loris Belanić s Pravnog fakulteta u Rijeci. Skup je svojim izlaganjem zaključio doc. dr. sc. Matija Miloš s Pravnog fakulteta u Rijeci na temu „Politizacija ustavnog subjekta ljudskih prava posredstvom Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda“. 

Na samom kraju skupa sudionici su istaknuli važnost rasprave o doista ključnim pitanjima i problemima suvremenoga doba kao i jačanja svijesti o potrebi zaštite i unaprjeđivanja konvencijskih prava ranjivih pojedinaca i društvenih skupina. 

Program

U okviru znanstvenoistraživačkog projekta „Postojeća antropogena zaštita konvencijskih prava kao chilling effect“ objavljen je Zbornik sažetaka sa znanstvenog skupa „Utjecaj Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda na hrvatski pravni poredak, Osjetljive skupine i ranjivi pojedinci u ‘raljama’ globalnih promjena: Je li horizont (pre)daleko?“, održanog 21. studenoga 2025. godine na Pravnom fakultetu u Rijeci.

Zbornik obuhvaća sažetke izlaganja uglednih sudaca Ustavnoga suda Republike Hrvatske, Županijskoga suda u Rijeci i Trgovačkoga suda u Zagrebu, sveučilišnih profesora s pravnih fakulteta u Rijeci, Zagrebu i Osijeku te istaknutih odvjetnika. Svojim su izlaganjima i konstruktivnom raspravom sudionici pridonijeli razmatranju i predlaganju rješenja za ključne i aktualne teme koje su bile u središtu skupa, a posvećene su zaštiti ranjivih društvenih skupina.

Na 16. Međunarodnoj znanstvenoj konferenciji „Razvoj javne uprave“ održanoj 21. i 22. svibnja 2026. godine u Šibeniku, kao jednom od značajnijih međunarodnih stručnih i znanstvenih skupova posvećenih aktualnim pitanjima javne uprave i upravljanja, aktivno su sudjelovali voditeljica te članovi i članice projektnog tima projekta „Postojeća antropogena zaštita konvencijskih prava kao chilling effect.“ Središnja tema Konferencije bila je „Pametna uprava za pametno društvo.“

Razmjena znanja, iskustava i primjera dobre prakse iz područja javne uprave, javnih politika i suvremenih upravljačkih izazova bila je izvrsna prilika da kroz svoja izlaganja i sudjelovanja u raspravama učine vidljivim rezultate svojih dosadašnjih znanstvenih istraživanja provedenih kao dio projektne aktivnosti.

Voditeljica i članovi i članice projekta održali su slijedeća izlaganja:

• Izv. prof. Sanja Grbić i izv. prof. Dejan Bodul: Udovoljava li rad tijela postupka komasacije poljoprivrednog zemljišta načelima čl. 6. st. 1. (europske) konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda?/Does the functioning of authorities in agricultural land consolidation proceedings comply with the principles of Article 6, paragraph 1 of the (European) Convention for the Protection of Human Rights and Fundamental Freedoms?
  
• Prof. Loris Belanić i prof. Gabrijela Mihelčić: Potrošači u „zagrljaju“ subvencioniranog stambenog kreditiranja – dvojbe oko prava na prijevremenu otplatu kredita/Consumers in the “Embrace” of Subsidized Housing Lending – Dilemmas Regarding the Right to Early Loan Repayment
  
• Martina Smojver i izv. prof. Dejan Bodul: Analiza položaja hrvatskih državljana kao stranih ulagatelja kroz prizmu zakona o provjeri stranih ulaganja/Analysis of the Position of Croatian Citizens as Foreign Investors through the Lens of the Foreign Direct Investment Screening Act

Sva navedena izlaganja pripremljena su na temelju znanstvenih radova koje su napisali voditeljica i članovi i članice projekta.

Riječ je o radovima koji su kao znanstveni radovi prihvaćeni za objavu od strane nakladnika i biti će objavljeni u Zborniku 16. Međunarodne znanstvene konferenciji „Razvoj javne uprave.“ Radovi objavljeni u Zborniku referiraju se u HeinOnline i  prošli postupak dvije slijepe recenzije.

Nastavnici Pravnog fakulteta u Rijeci, prof. dr. sc. Gabrijele Mihelčić i izv. prof. dr. sc. Dejan Bodul (voditelj Pravne klinike Pravnog fakulteta u Rijeci) boravili su od 10. do 13. svibnja 2026. godine u Rimu (Republika Italija) na studijskom boravku na uglednom rimskom pravnom fakultetu – Università degli Studi di Roma Tor Vergata, Dipartimento di Giurisprudenza.

Tijekom svog boravka u knjižnici Fakulteta 11. i 12. svibnja 2026. godine imali su priliku istražiti odabranu bibliotečnu građu u svrhu provedbe i osnaženja znanstvenih istraživanja u okviru projektnih aktivnosti projekta Postojeća antropogena zaštita konvencijskih prava kao chilling effect, a koja se u nužnom kontinuitetu nastavljaju na znanstvena istraživanj provedena u okviru projekta Ab urbe condita – Zaštita prava na život u zdravoj gradskoj sredini, polazeći od objavljenih rezultata.

U fokusu znanstvenih istraživanja koje provode naši znanstvenici je analiza kritičnih točki normativnog uređenja i relevantne sudske prakse koje posljedično dovode do odvraćajućeg učinka u zaštiti ljudskih prava. Njihovim „prepoznavanjem“ i odgovarajućom znanstvenom analizom omogućiti će se otklanjanje normativnih zapreka i osigurati djelotvorna zaštita prava na život u zdravoj gradskoj sredini osoba zrelije životne dobi.

U tom je pravcu bilo izuzetno korisno vidjeti na koji je način u izabranim segmentima odgovoreno u talijanskom pravu i sudskoj praksi. Posebice vrijedno bilo je raspraviti sporna pitanja s uglednom profesoricom Elisabettom Corapi, prof. associata sa Sveučilišta Tor Vergata.

Potrebno je istaknuti da je s profesoricom Corapi, na tragu provedene rasprave i iznesenih, vrlo zanimljivih opažanja, usuglašena struktura Međunarodnog okruglog stola koji će se do kraja godine u okviru projektnih aktivnosti održati u Rijeci i na kojem će uz profesoricu Corapi, profesoricu Mihelčić i profesora Bodula, kao panelistica sudjelovati i izv. prof. dr. sc. Maša Marochini Zrinski, zamjenica predsjednika Ustavnog suda Republike Hrvatske. Održavanje Međunarodnog okruglog stola planirano je u prostorijama Riječkog odvjetničkog zbora i očekujemo učešće kolega odvjetnika i odvjetničkih vježbenika te studenata kliničara Pravne klinike Pravnog fakulteta u Rijeci.

Ne možemo ne istaknuti jedan divan trenutak kojem smo svjedočili u knjižnici Università degli Studi di Roma Tor Vergata, Dipartimento di Giurisprudenza. Naime, imali smo zadovoljstvo, zajedno sa studentima i kolegama, poslušati koncert harfistice Elise Ballisinario i odabrani repertoar za harfu, organiziran od strane Ministarstva kulture Republike Italije. Ovaj poseban trenutak dodatno je oplemenio naš studijski boravak.

Tijekom svog studijskog boravka naši nastavnici susreli su se u Veleposlanstvu Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici s Teom Zupičić, privremenom otpravnicom poslova i alumnom Pravnog fakulteta u Rijeci i razgovarali o „formalnijem“ uključivanju kolegice u aktivnosti koje će se provesti u okrilju Projekta (moguće sudjelovanje na Međunarodnom skupu o utjecaju Konvencije za zaštitu ljudskih prava na hrvatski pravni poredak).