O projektu
Naziv projekta: Zaštita prava ranjivih osoba u izazovnim vremenima: pravni standardi i trenutačni dosezi
Akronim projekta: ZaRIV#vulnerability
Oznaka projekta: uniri-iz-25-149
Program / izvor financiranja: Europska unija – NextGenerationEU
Trajanje projekta: 01.10.2025. – 30.09.2029.
Ukupna vrijednost projekta (EUR):
Pravne napomene: Projekt je financiran sredstvima Europske unije – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija ni Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
Voditelj projekta
Ime i prezime: Izv. prof. dr. sc. Dalida Rittossa
Kontakt e-mail: dalida.rittossa@pravri.uniri.hr
Članovi projektnog tima
- prof. dr. sc. Marissabell Škorić (PRAVRI), marissabell.skoric@pravri.uniri.hr
- prof. dr. sc. Sandra Fabijanić Gagro (PRAVRI), sandrafg@pravri.uniri.hr
- izv. prof. dr. sc. Petra Perišić (PRAVRI), petra.perisic@pravri.uniri.hr
- izv. prof. dr. sc. Marko Mrakovčić (PRAVRI), marko.mrakovcic@pravri.uniri.hr
- izv. prof. dr. sc. Sanja Bojanić (UNIRI, Institut za budućnost), sanja.bojanic@uniri.hr
- izv. prof. art. Darija Žmak Kunić (APURI), darija.zmak.kunic@uniri.hr
- Martina Pleško, univ. mag. paed. soc. (Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet u Zagrebu), martina.plesko@erf.unizg.hr
Opis projekta
Danas živimo u izrazito izazovnim vremenima suočeni s društvenim previranjima, nejednakošću, izostankom stabilnosti i socijalne uključivosti. Istraživanja iz različitih disciplina predviđaju kako će u takvom društvenom scenariju negativne posljedice najteže zadesiti ranjive. U svjetlu navedenog, institut ranjivosti pokazao se ključnim modelom u pružanju socijalnih usluga i izgradnji sustava zaštite prava ranjivih. Kako se još uvijek radi o nedovoljno istraženom pravnom institutu, projektni tim ispitat će njegovu bit, pravnu prirodu i transformacijski potencijal. U teorijskom dijelu istraživanja preispitat će se standardi ranjivosti u međunarodnom pravu i njihova transformacija u kaznenopravna nacionalna rješenja. U empirijskom fazi ocijenit će se stupanj postignute kaznenopravne zaštite posebno ranjivih osoba u sudskoj praksi i djece od neprihvatljivih ponašanja u školskom okruženju. Pravni i sociološki zaključci o posebnom statusu ranjivih osoba povezat će se s filozofskim poimanjem ranjivosti i na odgovarajući način prenijeti široj zajednici putem društveno angažirane umjetnosti, a sve kako bi se poboljšao stvarni položaj ranjivih.
Ciljevi projekta:
- 1. Glavni cilj: Jačanje društvene odgovornosti kroz poboljšane pravnog i stvarnog položaja ranjivih osoba u Hrvatskoj
- 2. Dodatni cilj: Podizanje znanstvene izvrsnosti u svrhu poboljšanja pravnog i stvarnog položaja ranjivih osoba u Hrvatskoj
- 3.Krajnji cilj: Unaprijediti zaštitu prava ranjivih i polučiti konkretan boljitak za zajednicu.
Očekivani rezultati:
- Plan projektnih istraživanja jasno je postavljen na cilju jačanja društvene odgovornosti jer zaštita prava ranjivih osoba predstavlja etički i pravni imperativ i društvenu nužnost. Slijedom toga, tijekom provođenja projekta ostvarit će se čitav niz interdisciplinarnih rezultata. Objasnit će se normativna snaga instituta ranjivosti u smjeru jačanja prava ranjivih unutar međunarodnopravnog okvira i ispitati kako su se međunarodne smjernice prenijele u nacionalna kaznenopravna rješenja. U empirijskom dijelu istraživanja istražit će se praksa općinskih i županijskih sudova povodom počinjenja delikata nasilja na štetu bliskih žrtava, djece i posebno ranjivih osoba. Empirijski istraživački slijed nastavit će se kvantitativnim prikupljanjem podataka o neprihvatljivom ponašanju i ranjivosti djece i provođenjem fokus grupa s djelatnicima riječkih osnovnih škola. Dobiveni teorijski i empirijski rezultati nadogradit će se s filozofskim poimanjem ranjivosti i međuzavisnosti i nenasilnim oblicima (samo)zaštite kroz umjetničke i kulturne prakse. Primjenom različitih istraživačkih pristupa u interdisciplinarnom okruženju, istraživački tim će nastojati postići krajnji cilj projekta: unaprijediti zaštitu prava ranjivih i polučiti konkretan boljitak za zajednicu.
Ključne riječi:
- zaštita prava ranjivih osoba, institut ranjivosti u međunarodnopravnom okviru, kaznenopravna zaštita posebno ranjivih osoba, nasilje na štetu bliskih osoba, djeca žrtve seksualnih delikata, neprihvatljiva ponašanja djece u školskom okruženju, filozofsko poimanje ranjivosti, ranjivost u društveno angažiranoj umjetnosti
Postignuća
Rad izv. prof. dr. sc. Petre Perišić s koautoricom Karolinom Nedić, mag. iur., novi je projektni rezultat
U vrijeme kada se posljedice klimatskih promjena negativno odražavaju na mnogobrojne pojedince, različite zajednice i život u cjelini, pitanje zaštite baštine ostaje zanemareno na rubovima političkog i znanstvenog diskursa. Kako bi se promijenio takav pristup, istraživačica Petra Perišić sa svojom koautoricom Karolinom Nedić istražila je na koji način međunarodno pravni instrumenti daju odgovor na pitanja povezana s utjecajem klimatskih promjena na kulturnu baštinu. U nastojanju da jasno ponude interpretativni pravac relevantnih međunarodnih dokumenata, autorice zaključuju da se Konvencija o svjetskoj baštini treba tumačiti zajedno i s izvorima međunarodnog pravnog okvira za suzbijanje klimatskih promjena. I dok takav pristup ne mijenja opseg pravnih obveza država koje proizlaze iz Konvencije o svjetskoj baštini, on podupire donošenje posebnih mjera za zaštitu baštine od štete uzrokovane klimatskim promjenama koje su prilagođene pojedinim lokalitetima.
Petra Perišić, Karolina Nedić, “Cultural Heritage Protection in the Age of Climate Change: Assessing Adequacy and Interpretative Limits of the World Heritage Convention”, Pécs Journal of International and European Law, br. 1, 2026., str. 5-27.
U sklopu programa cjeloživotnog obrazovanja „Pravo u zajednici“ održana edukacija djelatnika Osnovne škole Srdoči
Kada stegovna odgovornost učenika može prerasti u kaznenopravnu i koje se sankcije mogu izreći za neprihvatljiva, delinkventna ponašanja mladih osoba pitanja su o kojima se razgovaralo s djelatnicima Osnovne škole Srdoči tijekom edukacije za nastavno i stručno osoblje održane 25. lipnja 2026. U novom ciklusu edukacija organiziranih u sklopu programa „Pravo u zajednici“ u suradnji s Centrom za pružanje usluga u zajednici Tić Rijeka, u interdisciplinarnom okruženju detaljno je pojašnjen fenomen neprihvatljivih ponašanja učenika u sferi spolnosti i uloga obrazovnih djelatnika u njihovom sprječavanju i suzbijanju.
Rad prof. dr. sc. Marissabell Škorić i prof. dr. sc. Sandre Fabijanić Gagro novi je projektni rezultat
Prof. dr. sc. Marissabell Škorić i prof. dr. sc. Sandra Fabijanić Gagro objavile su rad „Femicid u fokusu: od globalnih preporuka do regionalnih rješenja, s posebnim osvrtom na izazove u primjeni konvencije Belém do Pará“ u upravo objavljenom novom broju Zbornika radova Pravnog fakulteta u Splitu. Naše članice projektnog tima objasnile su zašto je međunarodna konvencija Belém do Pará postala temeljni normativni akt za izgradnju nacionalnih rješenja država Latinske Amerike i što možemo naučiti iz iskustava tih država. Njihovo istraživanje pokazuje zašto je femicid i pravno i političko pitanje i zašto se odgovori na taj negativan društveni fenomen trebaju izgraditi i unutar zakonodavnih reformi, obrazovanja, institucionalne suradnje i međunarodne podrške.
Marissabell Škorić, Sandra Fabijanić Gagro, „Femicid u fokusu: od globalnih preporuka do regionalnih rješenja, s posebnim osvrtom na izazove u primjeni konvencije Belém do Pará“, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, vol. 63, br. 1, 2026., str. 105-128.
Sudionici Proljetnog simpozija medicinske etike „Etički aspekti surogatnog majčinstva“ upoznati s pravnim okvirom surogatnog majčinstva i fenomenom ranjivosti
Zamjensko majčinstvo tema je koja prelazi klasične okvire jedne discipline i u svojoj kompleksnosti povezuje stručnjake različitih disciplina. Kako bi se rasvijetlili različiti segmenti zamjenskoga majčinstva u otvorenom interdisciplinarnom dijalogu, 15. lipnja 2026. godine na Medicinskom fakultetu u Rijeci održan je Proljetni simpozij medicinske etike „Etički aspekti surogatnog majčinstva“. Prof. dr. sc. Marissabell Škorić izložila je referat „Pravni okvir surogatnog majčinstva u Republici Hrvatskoj“ i upoznala sudionike simpozija s pravnim poimanjem zamjenskoga majčinstva u hrvatskom pravnom prostoru i komparativnim rješenjima. U svom izlaganju posebno je pojasnila različite oblike ranjivosti koji se vezuju uz takav medicinski postupak i otvorila novi istraživački pravac u sklopu ZaRIV#vulnerability projekta.
Na desetoj ECLIC međunarodnoj konferenciji izloženi istraživački rezultati o međunarodnim smjernicama i nacionalnim kaznenopravnim strategijama suzbijanja seksualnog zlostavljanja djece
Na Pravnom fakultetu u Osijeku, 11. i 12. lipnja 2026., održana je deseta jubilarna ECLIC međunarodna znanstvena konferencija „EU as a Global Player: Geopolitical Position of the EU in the New Global Order“. Istraživačice prof. dr. sc. Sandra Fabijanić Gagro, prof. dr. sc. Marissabell Škorić i prof. dr. sc. Dalida Rittossa izložile su referat „Ending Child Sexual Abuse – International Standards, Croatian Criminal Legal Framework and Preventive Strategies“ i time postigle još jedan novi projektni rezultat.
Rad prof. dr. sc. Sandre Fabijanić Gagro novi je projektni rezultat
Prof. dr. sc. Sandra Fabijanić Gagro objavila je rad „Cultural Heritage – Between Recognition and Denial“ u najnovijem broju časopisa Prawo I Więź/Law and Social Bonds. Raspravljajući o samom pojmu kulturnog genocida, naša članica projektnog tima kreće od teza Raphaela Lemkina i objašnjava zašto taj pojam nije prihvaćen u Konvenciji o genocidu iz 1948. godine. U posebnome dijelu rada prof. dr. sc. Fabijanić Gagro razotkriva zašto se o kulturnom genocidu i dalje vode rasprave u znanstvenim i stručnim krugovima i koja je njihova pravna vrijednost.
Sandra Fabijanić Gagro, „Cultural Heritage – Between Recognition and Denial“, Prawo I Więź/Law and Social Bonds, vol. 61, br. 2, 2026., str. 273-308.: Poveznica
Izloženi istraživački rezultati o spolnom zlostavljanju djece u sportu na konferenciji „Women, Children and Youth in Sport – Protection of Elementary Human Rights“
O spolnom zlostavljanju i iskorištavanju djece u sportskom okruženju sve se češće prenose vijesti u medijskome prostoru. Pred nama je izrazito negativan društveni fenomen o kojem se rijetko govori u znanstvenim i stručnim krugovima. Kako bi se promijenio uočeni trend i potakla rasprava, istraživačica prof. dr. sc. Dalida Rittossa upoznala je sudionike međunarodne znanstvene konferencije „Women, Children and Youth in Sport – Protection of Elementary Human Rights“ održane 29. svibnja 2026. s kaznenopravnim rješenjima i njihovom primjenom u sudskoj praksi izlaganjem referata „Child Sexual Abuse in Sports Settings: An Oxymoron Reality“.
Provedena istraživačka radionica „Nebo se okreće“ – inspiracija, prostor i kreativnost u MMSU-u Rijeka
S ciljem da novi istraživački rezultati projekta ZaRIV#vulnerability budu dostupni široj javnosti i da se mogu koristiti u edukacijske svrhe, 26. ožujka 2026. u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti Rijeka provedena je pilot radionica „Nebo se okreće“ u sklopu terenske nastave za studente Akademije primijenjenih umjetnosti. U radionici su sudjelovali studenti diplomskog studija Likovna pedagogija koji slušaju kolegije iz područja Kiparstva te studenti 3. godine preddiplomskog studija smjerova Likovna pedagogija (LP), Primijenjena umjetnost (PU) i Grafički dizajn i vizualna komunikacija (GDVK), koji slušaju kolegije Semiotika kod izv. prof. dr. sc. Sanje Bojanić. Kroz izložene instalacije, kipove i multimedijalne projekte vodile su ih kustosice Ksenija Orelj i muzejska pedagoginja Ana Žarković. Nakon razgledavanja, studenti su se uključili u radionicu „Vizualni manifest“ koju je vodila izv. prof. art. Darija Žmak Kunić. Dijalog o pravnom poimanju ranjivosti, zaštiti prava ranjivih, filozofskim promišljanjima i umjetničkom izričaju, sa studentima su povele istraživačice izv. prof. dr. sc. Dalida Rittossa, izv. prof. dr. sc. Sanja Bojanić i izv. prof. art. Darija Žmak Kunić. Programu se pridružio i stručni suradnik Ivo Matulić, prof. psihologije, psihoterapeut i grupni analitičar, doprinoseći dodatnoj dimenziji refleksije i grupne dinamike u radu sa studentima. Ova radionica omogućila je studentima da praktično povežu teorijska znanja sa suvremenom umjetničkom praksom, potičući interdisciplinarni pristup, kritičko promišljanje i osobni umjetnički izraz u inspirativnom muzejsko-prostornom okruženju.
Sudionici međunarodne konferencije „Women in Today’s World“ upoznati s normativnim intervencijama u suzbijanju obiteljskog nasilja u Hrvatskoj
U zadnja dva desetljeća, normativna koncepcija reguliranja obiteljskog nasilja u prekršajnoj i kaznenopravnoj sferi u Hrvatskoj izložena je čestim i sadržajno vrlo bitnim promjenama. Kako bi upoznale sudionike međunarodne znanstvene konferencije „Women in Today’s World“ s hrvatskim kaznenopravnim rješenjima i njihovom primjenom u sudskoj praksi, istraživačice prof. dr. sc. Marissabell Škorić i izv. prof. dr. sc. Dalida Rittossa izložile su referat „Conceptual Changes and Frequent Amendments: An Analysis of the Legislative Approach to Criminalizing Family Violence in the Republic of Croatia, with Special Emphasis on the Latest Legislative Interventions“. Konferenciju je organizirala Mađarska akademija znanosti, a održana je u hibridnome obliku 6. ožujka 2026. godine.
Pokrenuta suradnja s javnim ustanovama i strukovnim udrugama
Kako je krajnji cilj projekta ZaRIV#vulnerability unaprijediti zaštitu prava ranjivih građana i polučiti konkretan pomak u zajednici, edukacijske i diseminacijske projektne aktivnosti čine njegovu bitnu komponentu. Potpisivanjem sporazuma o suradnji u siječnju 2026. godine, istraživački tim je na putu promicanja prava ranjivih dobio dva bitna suradnika, strukovnu Udrugu sudaca za mladež, obiteljskih sudaca i stručnjaka za djecu i mladež te Centar za pružanje usluga u zajednici – Tić Rijeka.
Prezentiran novi set projektnih rezultata o krivnji maloljetnih počinitelja na znanstvenome skupu posvećenom prof. emer. dr. sc. Petru Novoselcu
Prof. emer. dr. sc. Petar Novoselc jedan je od barda teorijske kaznenopravne misli i u spomen na njegov rad i osobna postignuća u znanosti i praksi u Zagrebu je održan znanstveni skup „In memoriam prof. emer. dr. sc. Petru Novoselcu Kazneno pravosuđe između neovisnosti i odgovornosti: stvarni izazovi u svjetlu preporuka Izvješća o vladavini prava“, 16. prosinca 2025. Na tom skupu, a kako bi potaknula daljnju raspravu o krivnji maloljetnih počinitelja, izv. prof. dr. sc. Dalida Rittossa održala je izlaganje „Zabluda o protupravnosti kroz prizmu doktrinarnih postavki o krivnji maloljetnih počinitelja kaznenih djela“.
Izloženi istraživački rezultati o ubojstvima članova obitelji u praksi Kraljevskog suda u Rijeci na međunarodnoj znanstvenoj konferenciji Mađarske akademije znanosti
Povodom posebnog, dvostoljetnog jubileja Mađarske akademije znanosti održana je u hibridnom obliku međunarodna znanstvena konferencija The Hungarian Academy of Sciences, Hungarian Science Celebration: 200 Years in the Service of Knowledge and Society, 24. studenog 2025. Kako bi upozorile na etiološke zaključke o ubojstvima članova obitelji koji oblikuju ove delikte već godinama, istraživačice prof. dr. sc. Marissabell Škorić i izv. prof. dr. sc. Dalida Rittossa na toj su konferenciji izložile referat „The Murder of a Family Member as the Most Severe Form of Family Violence in the Royal Court in Rijeka Case Law – What Can Criminal Legal History Teach Us?“ i pozvale na daljnja empirijska istraživanja u području kaznenopravne povijesti.
U sklopu programa cjeloživotnog obrazovanja „Pravo u zajednici“ započet ciklus edukacija djelatnika osnovnih škola
Neprihvatljiva ponašanja mladih u obrazovnom okruženju, bez adekvatne reakcije mogu ukazivati na rizik od daljnjeg devijantnog ponašanja u kasnijoj dobi. Kako bi se ukazalo na važnost uloge nastavnika i stručnog osoblja u osnovnim školama u prevenciji neželjenih ponašanja učenika u sferi spolnosti, započet je ciklus edukacija u sklopu programa „Pravo u zajednici“ u suradnji s Centrom za pružanje usluga u zajednici Tić Rijeka. Dana 19. studenog 2025. provedena je edukacija djelatnika OŠ Dolac na temu „Prevencija seksualnog nasilja među mladima: Što treba znati i kako treba reagirati“. S temeljnim etiološkim i fenomenološkim značajkama neprihvatljivih ponašanja u fokusu i ulozi obrazovnih djelatnika upoznati su stručnjaci iz OŠ Kantrida 25. studenog 2025.
U suradnji s Udrugom sudaca za mladež, obiteljskih sudaca i stručnjaka za djecu i mladež moderiran skup „Istražni zatvor ili privremena mjera“
Način izvršenja istražnog zatvora za maloljetnike jedno je od ključnih pitanja vezanih uz procesnopravni položaj maloljetnika o kojem ne postoji jedinstveni konsenzus među stručnjacima. Kako bi se rasvijetlila zakonska rješenja i postupci u praksi te upozorilo što nam je potrebno činiti, Udruga sudaca za mladež, obiteljskih sudaca i stručnjaka za djecu i mladež organizirala je stručni skup „Istražni zatvor ili privremena mjera“ 4. studenog 2025. Skup je moderirala izv. prof. dr. sc. Dalida Rittossa.
U sklopu programa cjeloživotnog obrazovanja „Pravo u zajednici“ održana edukacija djelatnika Centra za pružanje usluga u zajednici Tić Rijeka
Kako bi znanost ostvarila izravan doprinos postizanju boljitka u zajednici, u sklopu projekta ZaRIV#vulnerability nastavlja se provoditi program cjeloživotnog obrazovanja „Pravo u zajednici“. Edukacija stručnjaka koji u svome radu svakodnevno skrbe o pravima najranjivijih izravan je put ka postizanju dobrobiti za pojedinca i za zajednicu. U dogovoru se Centrom za pružanje usluga u zajednici Tić Rijeka, istraživačice prof. dr. sc. Marissabell Škorić, prof. dr. sc. Sandra Fabijanić Gagro i izv. prof. dr. sc. Dalida Rittossa održale su edukaciju na temu „Fenomen seksualnog zlostavljanja djece i pravni odgovori“ 21. listopada 2025.
Kratke biografije članova projektnog tima
- (1) izv. prof. dr. sc. Dalida Rittossa:
Dalida Rittossa je izvanredna profesorica na Katedri za kazneno pravo i predstojnica Zavoda za kaznene znanosti na Pravnom fakultetu u Rijeci. U posljednje vrijeme svoj istraživački fokus usmjerila je na kaznenopravnu zaštitu djece, maloljetničku delinkvenciju, seksualne delikte, kaznena djela s elementima nasilja, prava osoba s duševnim smetnjama i institut ranjivosti. Kao predana zagovornica prava ranjivih skupina, bila je glavna istraživačica projekta Hrvatske zaklade za znanost IP-CORONA-04-2086, „Život u doba bolesti COVID-19 – socijalne implikacije za sigurnost i dobrobit ranjivih skupina u europskom kontekstu“. Prepoznajući učestale promjene kaznenopravne politike i njihove implikacije na sudsku praksu, sigurnost i prava građana, vodila je istraživački tim UNIRI projekta „Prijedlog osme novele Kaznenog zakona – Quo vadis?“. Polazeći od rezultata prethodnih projekata, nastavit će se fokusirati na zaštitu ranjivih osoba od nasilja i uzroke nasilnog ponašanja među mladima. Dalida Rittossa je voditeljica projekta „Zaštita prava ranjivih osoba u izazovnim vremenima: pravni standardi i trenutačni dosezi“.
- (2) prof. dr. sc. Marissabell Škorić:
Marissabell Škorić redovita je profesorica i predstojnica Katedre za kazneno pravo na Pravnom fakultetu u Rijeci. Profesorica Škorić koautorica je dva sveučilišna udžbenika te autorica brojnih znanstvenih radova iz područja kaznenog prava, međunarodnoga kaznenog prava, forenzičke psihopatologije i kriminologije. Sudjelovala je u nizu znanstveno-istraživačkih projekata te je rezultate svojih znanstvenih istraživanja izložila na brojnim međunarodnim i domaćim konferencijama. Posljednjih je godina svoj istraživački rad usmjerila na pitanja kaznenopravne zaštite ranjivih skupina, posebno zaštite žrtava obiteljskog nasilja i zaštite prava osoba s duševnim smetnjama. Sudjelovanje u projektu Zaštita prava ranjivih osoba u izazovnim vremenima: Pravni standardi i trenutačni dosezi smatra iznimnom prilikom za produbljivanje stručnosti u ovom području te za doprinos razvoju učinkovitijih pravnih standarda i praksi.
- (3) prof. dr. sc. Sandra Fabijanić Gagro:
Sandra Fabijanić Gagro je redovita profesorica na Pravnom fakultetu u Rijeci, predstojnica Katedre za međunarodno pravo. Njezina stručnost obuhvaća više disciplina, uključujući međunarodno pravo, međunarodno humanitarno pravo, međunarodno pravo mora, diplomatsko i konzularno pravo te odgovornost države. Njezini akademski i istraživački interesi usmjereni su na složene dimenzije međunarodnog humanitarnog prava, s posebnom posvećenošću zaštiti djece u oružanim sukobima i zaštiti ranjivih skupina. Autorica je brojnih znanstvenih članaka objavljenih u uglednim domaćim i međunarodnim časopisima i zbornicima konferencija. Kao gostujuća profesorica držala je predavanja na cijenjenim inozemnim institucijama te izlagala na brojnim međunarodnim znanstvenim konferencijama, ljetnim školama i specijaliziranim skupovima. Baveći se nizom pitanja koja uključuju zaštićene pojedince i skupine, pri čemu se posebna pozornost mora posvetiti njihovoj ranjivosti u konkretnim okolnostima, što nerijetko otvara složena društvena, vjerska, sigurnosna i pravna pitanja, sudjelovanje u ovom projektu smatra iznimnom prilikom za daljnje produbljivanje znanja i stručnosti.
- (4) izv. prof. dr. sc. Petra Perišić:
Petra Perišić izvanredna je profesorica na Katedri za međunarodno pravo te punopravna članica Zavoda za pomorsko pravo i pravo mora Pravnog fakulteta u Rijeci. Usavršavala se na Haškoj akademiji za međunarodno pravo, na European University Institute (EUI) u Firenci i na Europa-Institutu u Saarbrückenu. Članica je uredništava nekoliko znanstvenih časopisa; objavila je niz znanstvenih radova i sudjelovala na brojnim međunarodnim konferencijama. U svom znanstvenom radu bavila se raznim međunarodnopravnim temama, uključujući upotrebu sile i pravo na samoobranu, pravo na samoodređenje, obveze država u pogledu migranata, odgovornost za zaštitu (R2P), klimatske promjene, i druge. Trenutno je istraživačica na projektu „Zaštita prava ranjivih osoba u izazovnim vremenima: pravni standardi i trenutačni dosezi“. S pitanjem ranjivosti susrela se kroz mnoge od tema kojima se bavila, no u recentnijim istraživanjima s ovim se problemom susrela ponajviše kroz istraživanje posljedica klimatskih promjena, uslijed kojih je zabilježena osobita ranjivost kako pojedinih područja, tako i pojedinih populacija. Sudjelovanjem na projektu nastojat će istražiti sveobuhvatno značenje ranjivosti u međunarodnom pravu, posebice u kontekstu klimatskih promjena i zaštite ljudskih prava.
- (5) izv. prof. dr. sc. Marko Mrakovčić:
Marko Mrakovčić je izvanredni profesor na Katedri za sociologiju i predstojnik te katedre na Pravnom fakultetu u Rijeci. U svojem dosadašnjem radu istraživački fokus usmjerio je na problematiku i izazove etničkih odnosa u višeetničkim sredinama, problematiku funkcioniranja pravnog sustava i izazove pravne profesije u posttranzicijskim vremenima, problematiku nastanka i reguliranja nasilja u društvu te problematiku migracija i integracije migranata u društvo. Kao istraživač sudjelovao je u provedbi više znanstveno-istraživačkih projekata. Bio je član projekata „Socijalna integracija i kolektivni identiteti u višeetničkim područjima Hrvatske“, „Hrvatski monitor nasilja: Istraživanje pojavnih oblika, uzroka i procesuiranja delinkventnog nasilja s fokusom na zaštiti posebno ranjivih skupina žrtava“, „Vrijednosne orijentacije i društveno djelovanje riječkih studenata“ „Integracija i dezintegracija Europske unije: Dinamike europeizma i euroskepticizma“. Uz to, sudjelovao je u provedbi istraživanja „Pravnička profesija u suvremenoj Hrvatskoj“ i „Stavovi prema migrantima, tražiteljima azila i azilantima u Hrvatskoj“. Polazeći od rezultata prethodnih projekata i prepoznajući važnost dobrog rada društvenih sustava i institucija u regulaciji, prevenciji i sankcioniraju društveno nepoželjnih pojava, fokusirat će se na istraživanje mehanizama društvenog života koji utječu na detekciju i sprječavanje takvih pojava i zaštitu ranjivih skupina koje su njima pogođene.
- (6) izv. prof. dr. sc. Sanja Bojanić:
Sanja Bojanić bavi se filozofijom kulture, s posebnim naglaskom na suvremena pitanja roda, rase i klase koja produbljuju društvene i afektivne nejednakosti. Završila je studij filozofije, a potom stekla magisterij iz studija hipermedije te doktorat na Centru za ženske i rodne studije (Centre d’Études féminines et d’étude de genre) Sveučilišta Paris 8. Njezin rad obuhvaća interdisciplinarna istraživanja koja uključuju eksperimentalne umjetničke prakse, queer studije i teoriju afekta. Profesionalnu karijeru gradila je kroz angažmane u INHA Louvre u Parizu, Nouvel Observateuru te Laboratoriju za evaluaciju i razvoj digitalnog izdavaštva pri Maison des Sciences de l’Homme (Paris Nord, St. Denis). Prije nego što je postala izvršna direktorica Centra za napredne studije Jugoistočne Europe (CAS SEE) na Sveučilištu u Rijeci, predavala je na sveučilištima u Aberdeenu i Parizu 8, te bila gostujuća profesorica na sveučilištima u Pretoriji, Giessenu i Hamburgu. Njezine opsežne istraživačke projekte poduprli su Europska komisija, Zaklada Volkswagen, UNESCO i druge fondacije. Autorica je nekoliko knjiga i više od četrdeset recenziranih znanstvenih radova, čime je ostvarila značajan doprinos u područjima svog djelovanja.
- (7) izv. prof. art. Darija Žmak Kunić:
Darija Žmak Kunić je multimedijalna umjetnica i izvanredna profesorica na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci. U svom umjetničkom radu istražuje teme identiteta, ranjivosti, obiteljskih odnosa i osobne transformacije. Često koristi tekstil, obiteljske predmete i dokumentarne geste kako bi kroz pletenje, recikliranje i arhiviranje stvorila prostor za iscjeljenje. Pri osmišljavanju izložbi prelaze okvire klasične galerije i uključuju publiku kroz participativne i osjetilne formate. Njezin je pristup nježan, a istovremeno snažno angažiran – umjetnost koristi kao alat za osnaživanje i stvaranje prostora dijaloga. Na Akademiji vodi kiparske kolegije na studiju Likovne pedagogije, gdje potiče interdisciplinarni, inkluzivan i društveno angažiran pristup umjetnosti. Kroz suradnje sa zajednicom, javne intervencije i umjetničke radionice, poseban fokus stavlja na rad s ranjivim i marginaliziranim skupinama. Darijin pedagoški rad usmjeren je na poticanje kritičkog mišljenja i osnaživanje mladih umjetnika kroz nastavu koja često izlazi iz klasične učionice – uključuje javne intervencije, suradnje sa zajednicom i interdisciplinarne pristupe koji potiču inkluziju i socijalnu osjetljivost. U središtu njezine umjetničke i pedagoške prakse stoji uvjerenje da umjetnost može biti alat promjene – osobne, društvene i kulturne – te da svi imaju pravo na kreativni izraz, bez obzira na dob, status ili životne okolnosti.
- (8) Martina Pleško, univ. mag. paed. soc.:
Martina Pleško asistentica je na Odsjeku za kriminologiju Sveučilišta u Zagrebu Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta. Studij Socijalne pedagogije završila je 2023. godine s diplomskim radom naziva „Suočavanje sa stresom i psihološka dobrobit zatvorenika“, čime je započela svoj istraživački put u području penologije. Među područjima njezina znanstvenog interesa ističe se problematika nasilja u penalnim ustanovama te zaštita prava zatvorenika kao pripadnika ranjivih skupina. Shodno tome, sudjeluje u znanstveno-istraživačkom projektu ERF-a „Nasilje u hrvatskom zatvorskom sustavu“ te pilot-projektu „Poslijepenalna zaštita – zaštita zatvorenika i zajednice“ čiji je nositelj Uprava za zatvorski sustav i probaciju. Sa željom povezivanja znanja iz područja socijalne pedagogije i prava, upisala je doktorski studij na Pravnom fakultetu u Rijeci. U okviru doktorskog istraživanja bavit će se primjenom i učinkovitošću sigurnosne mjere obveznog psihosocijalnog tretmana, s naglaskom na razumijevanje njezine uloge u smanjenju i prevenciji nasilnog ponašanja. Time će nastojati doprinijeti jačanju zaštite ranjivih skupina te stvaranju sigurnijeg okruženja za sve članove društva.