O projektu
Naziv projekta: Zaštita prava ranjivih osoba u izazovnim vremenima: pravni standardi i trenutačni dosezi
Akronim projekta: ZaRIV#vulnerability
Oznaka projekta: uniri-iz-25-149
Program / izvor financiranja: Europska unija – NextGenerationEU
Trajanje projekta: 01.10.2025.
Ukupna vrijednost projekta (EUR): 30.09.2029.
Pravne napomene: Projekt je financiran sredstvima Europske unije – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija ni Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
Voditelj projekta
Ime i prezime: Izv. prof. dr. sc. Dalida Rittossa
Kontakt e-mail: dalida.rittossa@pravri.uniri.hr
Članovi projektnog tima
- prof. dr. sc. Marissabell Škorić (PRAVRI), marissabell.skoric@pravri.uniri.hr
- prof. dr. sc. Sandra Fabijanić Gagro (PRAVRI), sandrafg@pravri.uniri.hr
- izv. prof. dr. sc. Petra Perišić (PRAVRI), petra.perisic@pravri.uniri.hr
- izv. prof. dr. sc. Marko Mrakovčić (PRAVRI), marko.mrakovcic@pravri.uniri.hr
- izv. prof. dr. sc. Sanja Bojanić (UNIRI, Institut za budućnost), sanja.bojanic@uniri.hr
- izv. prof. art. Darija Žmak Kunić (APURI), darija.zmak.kunic@uniri.hr
- Martina Pleško, univ. mag. paed. soc. (Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet u Zagrebu), martina.plesko@erf.unizg.hr
Opis projekta
Danas živimo u izrazito izazovnim vremenima suočeni s društvenim previranjima, nejednakošću, izostankom stabilnosti i socijalne uključivosti. Istraživanja iz različitih disciplina predviđaju kako će u takvom društvenom scenariju negativne posljedice najteže zadesiti ranjive. U svjetlu navedenog, institut ranjivosti pokazao se ključnim modelom u pružanju socijalnih usluga i izgradnji sustava zaštite prava ranjivih. Kako se još uvijek radi o nedovoljno istraženom pravnom institutu, projektni tim ispitat će njegovu bit, pravnu prirodu i transformacijski potencijal. U teorijskom dijelu istraživanja preispitat će se standardi ranjivosti u međunarodnom pravu i njihova transformacija u kaznenopravna nacionalna rješenja. U empirijskom fazi ocijenit će se stupanj postignute kaznenopravne zaštite posebno ranjivih osoba u sudskoj praksi i djece od neprihvatljivih ponašanja u školskom okruženju. Pravni i sociološki zaključci o posebnom statusu ranjivih osoba povezat će se s filozofskim poimanjem ranjivosti i na odgovarajući način prenijeti široj zajednici putem društveno angažirane umjetnosti, a sve kako bi se poboljšao stvarni položaj ranjivih.
Ciljevi projekta:
- 1. Glavni cilj: Jačanje društvene odgovornosti kroz poboljšane pravnog i stvarnog položaja ranjivih osoba u Hrvatskoj
- 2. Dodatni cilj: Podizanje znanstvene izvrsnosti u svrhu poboljšanja pravnog i stvarnog položaja ranjivih osoba u Hrvatskoj
- 3.Krajnji cilj: Unaprijediti zaštitu prava ranjivih i polučiti konkretan boljitak za zajednicu.
Očekivani rezultati:
- Plan projektnih istraživanja jasno je postavljen na cilju jačanja društvene odgovornosti jer zaštita prava ranjivih osoba predstavlja etički i pravni imperativ i društvenu nužnost. Slijedom toga, tijekom provođenja projekta ostvarit će se čitav niz interdisciplinarnih rezultata. Objasnit će se normativna snaga instituta ranjivosti u smjeru jačanja prava ranjivih unutar međunarodnopravnog okvira i ispitati kako su se međunarodne smjernice prenijele u nacionalna kaznenopravna rješenja. U empirijskom dijelu istraživanja istražit će se praksa općinskih i županijskih sudova povodom počinjenja delikata nasilja na štetu bliskih žrtava, djece i posebno ranjivih osoba. Empirijski istraživački slijed nastavit će se kvantitativnim prikupljanjem podataka o neprihvatljivom ponašanju i ranjivosti djece i provođenjem fokus grupa s djelatnicima riječkih osnovnih škola. Dobiveni teorijski i empirijski rezultati nadogradit će se s filozofskim poimanjem ranjivosti i međuzavisnosti i nenasilnim oblicima (samo)zaštite kroz umjetničke i kulturne prakse. Primjenom različitih istraživačkih pristupa u interdisciplinarnom okruženju, istraživački tim će nastojati postići krajnji cilj projekta: unaprijediti zaštitu prava ranjivih i polučiti konkretan boljitak za zajednicu.
Ključne riječi:
- zaštita prava ranjivih osoba, institut ranjivosti u međunarodnopravnom okviru, kaznenopravna zaštita posebno ranjivih osoba, nasilje na štetu bliskih osoba, djeca žrtve seksualnih delikata, neprihvatljiva ponašanja djece u školskom okruženju, filozofsko poimanje ranjivosti, ranjivost u društveno angažiranoj umjetnosti
Postignuća
Rad prof. dr. sc. Marissabell Škorić i prof. dr. sc. Sandre Fabijanić Gagro novi je projektni rezultat
Prof. dr. sc. Marissabell Škorić i prof. dr. sc. Sandra Fabijanić Gagro objavile su rad „Femicid u fokusu: od globalnih preporuka do regionalnih rješenja, s posebnim osvrtom na izazove u primjeni konvencije Belém do Pará“ u upravo objavljenom novom broju Zbornika radova Pravnog fakulteta u Splitu. Naše članice projektnog tima objasnile su zašto je međunarodna konvencija Belém do Pará postala temeljni normativni akt za izgradnju nacionalnih rješenja država Latinske Amerike i što možemo naučiti iz iskustava tih država. Njihovo istraživanje pokazuje zašto je femicid i pravno i političko pitanje i zašto se odgovori na taj negativan društveni fenomen trebaju izgraditi i unutar zakonodavnih reformi, obrazovanja, institucionalne suradnje i međunarodne podrške.
Marissabell Škorić, Sandra Fabijanić Gagro, „Femicid u fokusu: od globalnih preporuka do regionalnih rješenja, s posebnim osvrtom na izazove u primjeni konvencije Belém do Pará“, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, vol. 63, br. 1, 2026., str. 105-128.
Sudionici Proljetnog simpozija medicinske etike „Etički aspekti surogatnog majčinstva“ upoznati s pravnim okvirom surogatnog majčinstva i fenomenom ranjivosti
Zamjensko majčinstvo tema je koja prelazi klasične okvire jedne discipline i u svojoj kompleksnosti povezuje stručnjake različitih disciplina. Kako bi se rasvijetlili različiti segmenti zamjenskoga majčinstva u otvorenom interdisciplinarnom dijalogu, 15. lipnja 2026. godine na Medicinskom fakultetu u Rijeci održan je Proljetni simpozij medicinske etike „Etički aspekti surogatnog majčinstva“. Prof. dr. sc. Marissabell Škorić izložila je referat „Pravni okvir surogatnog majčinstva u Republici Hrvatskoj“ i upoznala sudionike simpozija s pravnim poimanjem zamjenskoga majčinstva u hrvatskom pravnom prostoru i komparativnim rješenjima. U svom izlaganju posebno je pojasnila različite oblike ranjivosti koji se vezuju uz takav medicinski postupak i otvorila novi istraživački pravac u sklopu ZaRIV#vulnerability projekta.
Na desetoj ECLIC međunarodnoj konferenciji izloženi istraživački rezultati o međunarodnim smjernicama i nacionalnim kaznenopravnim strategijama suzbijanja seksualnog zlostavljanja djece
Na Pravnom fakultetu u Osijeku, 11. i 12. lipnja 2026., održana je deseta jubilarna ECLIC međunarodna znanstvena konferencija „EU as a Global Player: Geopolitical Position of the EU in the New Global Order“. Istraživačice prof. dr. sc. Sandra Fabijanić Gagro, prof. dr. sc. Marissabell Škorić i prof. dr. sc. Dalida Rittossa izložile su referat „Ending Child Sexual Abuse – International Standards, Croatian Criminal Legal Framework and Preventive Strategies“ i time postigle još jedan novi projektni rezultat.
Rad prof. dr. sc. Sandre Fabijanić Gagro novi je projektni rezultat
Prof. dr. sc. Sandra Fabijanić Gagro objavila je rad „Cultural Heritage – Between Recognition and Denial“ u najnovijem broju časopisa Prawo I Więź/Law and Social Bonds. Raspravljajući o samom pojmu kulturnog genocida, naša članica projektnog tima kreće od teza Raphaela Lemkina i objašnjava zašto taj pojam nije prihvaćen u Konvenciji o genocidu iz 1948. godine. U posebnome dijelu rada prof. dr. sc. Fabijanić Gagro razotkriva zašto se o kulturnom genocidu i dalje vode rasprave u znanstvenim i stručnim krugovima i koja je njihova pravna vrijednost.
Sandra Fabijanić Gagro, „Cultural Heritage – Between Recognition and Denial“, Prawo I Więź/Law and Social Bonds, vol. 61, br. 2, 2026., str. 273-308.: Poveznica
Izloženi istraživački rezultati o spolnom zlostavljanju djece u sportu na konferenciji „Women, Children and Youth in Sport – Protection of Elementary Human Rights“
O spolnom zlostavljanju i iskorištavanju djece u sportskom okruženju sve se češće prenose vijesti u medijskome prostoru. Pred nama je izrazito negativan društveni fenomen o kojem se rijetko govori u znanstvenim i stručnim krugovima. Kako bi se promijenio uočeni trend i potakla rasprava, istraživačica prof. dr. sc. Dalida Rittossa upoznala je sudionike međunarodne znanstvene konferencije „Women, Children and Youth in Sport – Protection of Elementary Human Rights“ održane 29. svibnja 2026. s kaznenopravnim rješenjima i njihovom primjenom u sudskoj praksi izlaganjem referata „Child Sexual Abuse in Sports Settings: An Oxymoron Reality“.
Provedena istraživačka radionica „Nebo se okreće“ – inspiracija, prostor i kreativnost u MMSU-u Rijeka
S ciljem da novi istraživački rezultati projekta ZaRIV#vulnerability budu dostupni široj javnosti i da se mogu koristiti u edukacijske svrhe, 26. ožujka 2026. u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti Rijeka provedena je pilot radionica „Nebo se okreće“ u sklopu terenske nastave za studente Akademije primijenjenih umjetnosti. U radionici su sudjelovali studenti diplomskog studija Likovna pedagogija koji slušaju kolegije iz područja Kiparstva te studenti 3. godine preddiplomskog studija smjerova Likovna pedagogija (LP), Primijenjena umjetnost (PU) i Grafički dizajn i vizualna komunikacija (GDVK), koji slušaju kolegije Semiotika kod izv. prof. dr. sc. Sanje Bojanić. Kroz izložene instalacije, kipove i multimedijalne projekte vodile su ih kustosice Ksenija Orelj i muzejska pedagoginja Ana Žarković. Nakon razgledavanja, studenti su se uključili u radionicu „Vizualni manifest“ koju je vodila izv. prof. art. Darija Žmak Kunić. Dijalog o pravnom poimanju ranjivosti, zaštiti prava ranjivih, filozofskim promišljanjima i umjetničkom izričaju, sa studentima su povele istraživačice izv. prof. dr. sc. Dalida Rittossa, izv. prof. dr. sc. Sanja Bojanić i izv. prof. art. Darija Žmak Kunić. Programu se pridružio i stručni suradnik Ivo Matulić, prof. psihologije, psihoterapeut i grupni analitičar, doprinoseći dodatnoj dimenziji refleksije i grupne dinamike u radu sa studentima. Ova radionica omogućila je studentima da praktično povežu teorijska znanja sa suvremenom umjetničkom praksom, potičući interdisciplinarni pristup, kritičko promišljanje i osobni umjetnički izraz u inspirativnom muzejsko-prostornom okruženju.
Sudionici međunarodne konferencije „Women in Today’s World“ upoznati s normativnim intervencijama u suzbijanju obiteljskog nasilja u Hrvatskoj
U zadnja dva desetljeća, normativna koncepcija reguliranja obiteljskog nasilja u prekršajnoj i kaznenopravnoj sferi u Hrvatskoj izložena je čestim i sadržajno vrlo bitnim promjenama. Kako bi upoznale sudionike međunarodne znanstvene konferencije „Women in Today’s World“ s hrvatskim kaznenopravnim rješenjima i njihovom primjenom u sudskoj praksi, istraživačice prof. dr. sc. Marissabell Škorić i izv. prof. dr. sc. Dalida Rittossa izložile su referat „Conceptual Changes and Frequent Amendments: An Analysis of the Legislative Approach to Criminalizing Family Violence in the Republic of Croatia, with Special Emphasis on the Latest Legislative Interventions“. Konferenciju je organizirala Mađarska akademija znanosti, a održana je u hibridnome obliku 6. ožujka 2026. godine.
Pokrenuta suradnja s javnim ustanovama i strukovnim udrugama
Kako je krajnji cilj projekta ZaRIV#vulnerability unaprijediti zaštitu prava ranjivih građana i polučiti konkretan pomak u zajednici, edukacijske i diseminacijske projektne aktivnosti čine njegovu bitnu komponentu. Potpisivanjem sporazuma o suradnji u siječnju 2026. godine, istraživački tim je na putu promicanja prava ranjivih dobio dva bitna suradnika, strukovnu Udrugu sudaca za mladež, obiteljskih sudaca i stručnjaka za djecu i mladež te Centar za pružanje usluga u zajednici – Tić Rijeka.
Prezentiran novi set projektnih rezultata o krivnji maloljetnih počinitelja na znanstvenome skupu posvećenom prof. emer. dr. sc. Petru Novoselcu
Prof. emer. dr. sc. Petar Novoselc jedan je od barda teorijske kaznenopravne misli i u spomen na njegov rad i osobna postignuća u znanosti i praksi u Zagrebu je održan znanstveni skup „In memoriam prof. emer. dr. sc. Petru Novoselcu Kazneno pravosuđe između neovisnosti i odgovornosti: stvarni izazovi u svjetlu preporuka Izvješća o vladavini prava“, 16. prosinca 2025. Na tom skupu, a kako bi potaknula daljnju raspravu o krivnji maloljetnih počinitelja, izv. prof. dr. sc. Dalida Rittossa održala je izlaganje „Zabluda o protupravnosti kroz prizmu doktrinarnih postavki o krivnji maloljetnih počinitelja kaznenih djela“.
Izloženi istraživački rezultati o ubojstvima članova obitelji u praksi Kraljevskog suda u Rijeci na međunarodnoj znanstvenoj konferenciji Mađarske akademije znanosti
Povodom posebnog, dvostoljetnog jubileja Mađarske akademije znanosti održana je u hibridnom obliku međunarodna znanstvena konferencija The Hungarian Academy of Sciences, Hungarian Science Celebration: 200 Years in the Service of Knowledge and Society, 24. studenog 2025. Kako bi upozorile na etiološke zaključke o ubojstvima članova obitelji koji oblikuju ove delikte već godinama, istraživačice prof. dr. sc. Marissabell Škorić i izv. prof. dr. sc. Dalida Rittossa na toj su konferenciji izložile referat „The Murder of a Family Member as the Most Severe Form of Family Violence in the Royal Court in Rijeka Case Law – What Can Criminal Legal History Teach Us?“ i pozvale na daljnja empirijska istraživanja u području kaznenopravne povijesti.
U sklopu programa cjeloživotnog obrazovanja „Pravo u zajednici“ započet ciklus edukacija djelatnika osnovnih škola
Neprihvatljiva ponašanja mladih u obrazovnom okruženju, bez adekvatne reakcije mogu ukazivati na rizik od daljnjeg devijantnog ponašanja u kasnijoj dobi. Kako bi se ukazalo na važnost uloge nastavnika i stručnog osoblja u osnovnim školama u prevenciji neželjenih ponašanja učenika u sferi spolnosti, započet je ciklus edukacija u sklopu programa „Pravo u zajednici“ u suradnji s Centrom za pružanje usluga u zajednici Tić Rijeka. Dana 19. studenog 2025. provedena je edukacija djelatnika OŠ Dolac na temu „Prevencija seksualnog nasilja među mladima: Što treba znati i kako treba reagirati“. S temeljnim etiološkim i fenomenološkim značajkama neprihvatljivih ponašanja u fokusu i ulozi obrazovnih djelatnika upoznati su stručnjaci iz OŠ Kantrida 25. studenog 2025.
U suradnji s Udrugom sudaca za mladež, obiteljskih sudaca i stručnjaka za djecu i mladež moderiran skup „Istražni zatvor ili privremena mjera“
Način izvršenja istražnog zatvora za maloljetnike jedno je od ključnih pitanja vezanih uz procesnopravni položaj maloljetnika o kojem ne postoji jedinstveni konsenzus među stručnjacima. Kako bi se rasvijetlila zakonska rješenja i postupci u praksi te upozorilo što nam je potrebno činiti, Udruga sudaca za mladež, obiteljskih sudaca i stručnjaka za djecu i mladež organizirala je stručni skup „Istražni zatvor ili privremena mjera“ 4. studenog 2025. Skup je moderirala izv. prof. dr. sc. Dalida Rittossa.
U sklopu programa cjeloživotnog obrazovanja „Pravo u zajednici“ održana edukacija djelatnika Centra za pružanje usluga u zajednici Tić Rijeka
Kako bi znanost ostvarila izravan doprinos postizanju boljitka u zajednici, u sklopu projekta ZaRIV#vulnerability nastavlja se provoditi program cjeloživotnog obrazovanja „Pravo u zajednici“. Edukacija stručnjaka koji u svome radu svakodnevno skrbe o pravima najranjivijih izravan je put ka postizanju dobrobiti za pojedinca i za zajednicu. U dogovoru se Centrom za pružanje usluga u zajednici Tić Rijeka, istraživačice prof. dr. sc. Marissabell Škorić, prof. dr. sc. Sandra Fabijanić Gagro i izv. prof. dr. sc. Dalida Rittossa održale su edukaciju na temu „Fenomen seksualnog zlostavljanja djece i pravni odgovori“ 21. listopada 2025.
Kratke biografije članova projektnog tima
- (1) izv. prof. dr. sc. Dalida Rittossa:
Dalida Rittossa je izvanredna profesorica na Katedri za kazneno pravo i predstojnica Zavoda za kaznene znanosti na Pravnom fakultetu u Rijeci. U posljednje vrijeme svoj istraživački fokus usmjerila je na kaznenopravnu zaštitu djece, maloljetničku delinkvenciju, seksualne delikte, kaznena djela s elementima nasilja, prava osoba s duševnim smetnjama i institut ranjivosti. Kao predana zagovornica prava ranjivih skupina, bila je glavna istraživačica projekta Hrvatske zaklade za znanost IP-CORONA-04-2086, „Život u doba bolesti COVID-19 – socijalne implikacije za sigurnost i dobrobit ranjivih skupina u europskom kontekstu“. Prepoznajući učestale promjene kaznenopravne politike i njihove implikacije na sudsku praksu, sigurnost i prava građana, vodila je istraživački tim UNIRI projekta „Prijedlog osme novele Kaznenog zakona – Quo vadis?“. Polazeći od rezultata prethodnih projekata, nastavit će se fokusirati na zaštitu ranjivih osoba od nasilja i uzroke nasilnog ponašanja među mladima. Dalida Rittossa je voditeljica projekta „Zaštita prava ranjivih osoba u izazovnim vremenima: pravni standardi i trenutačni dosezi“.
- (2) prof. dr. sc. Marissabell Škorić:
Marissabell Škorić redovita je profesorica i predstojnica Katedre za kazneno pravo na Pravnom fakultetu u Rijeci. Profesorica Škorić koautorica je dva sveučilišna udžbenika te autorica brojnih znanstvenih radova iz područja kaznenog prava, međunarodnoga kaznenog prava, forenzičke psihopatologije i kriminologije. Sudjelovala je u nizu znanstveno-istraživačkih projekata te je rezultate svojih znanstvenih istraživanja izložila na brojnim međunarodnim i domaćim konferencijama. Posljednjih je godina svoj istraživački rad usmjerila na pitanja kaznenopravne zaštite ranjivih skupina, posebno zaštite žrtava obiteljskog nasilja i zaštite prava osoba s duševnim smetnjama. Sudjelovanje u projektu Zaštita prava ranjivih osoba u izazovnim vremenima: Pravni standardi i trenutačni dosezi smatra iznimnom prilikom za produbljivanje stručnosti u ovom području te za doprinos razvoju učinkovitijih pravnih standarda i praksi.
- (3) prof. dr. sc. Sandra Fabijanić Gagro:
Sandra Fabijanić Gagro je redovita profesorica na Pravnom fakultetu u Rijeci, predstojnica Katedre za međunarodno pravo. Njezina stručnost obuhvaća više disciplina, uključujući međunarodno pravo, međunarodno humanitarno pravo, međunarodno pravo mora, diplomatsko i konzularno pravo te odgovornost države. Njezini akademski i istraživački interesi usmjereni su na složene dimenzije međunarodnog humanitarnog prava, s posebnom posvećenošću zaštiti djece u oružanim sukobima i zaštiti ranjivih skupina. Autorica je brojnih znanstvenih članaka objavljenih u uglednim domaćim i međunarodnim časopisima i zbornicima konferencija. Kao gostujuća profesorica držala je predavanja na cijenjenim inozemnim institucijama te izlagala na brojnim međunarodnim znanstvenim konferencijama, ljetnim školama i specijaliziranim skupovima. Baveći se nizom pitanja koja uključuju zaštićene pojedince i skupine, pri čemu se posebna pozornost mora posvetiti njihovoj ranjivosti u konkretnim okolnostima, što nerijetko otvara složena društvena, vjerska, sigurnosna i pravna pitanja, sudjelovanje u ovom projektu smatra iznimnom prilikom za daljnje produbljivanje znanja i stručnosti.
- (4) izv. prof. dr. sc. Petra Perišić:
Petra Perišić izvanredna je profesorica na Katedri za međunarodno pravo te punopravna članica Zavoda za pomorsko pravo i pravo mora Pravnog fakulteta u Rijeci. Usavršavala se na Haškoj akademiji za međunarodno pravo, na European University Institute (EUI) u Firenci i na Europa-Institutu u Saarbrückenu. Članica je uredništava nekoliko znanstvenih časopisa; objavila je niz znanstvenih radova i sudjelovala na brojnim međunarodnim konferencijama. U svom znanstvenom radu bavila se raznim međunarodnopravnim temama, uključujući upotrebu sile i pravo na samoobranu, pravo na samoodređenje, obveze država u pogledu migranata, odgovornost za zaštitu (R2P), klimatske promjene, i druge. Trenutno je istraživačica na projektu „Zaštita prava ranjivih osoba u izazovnim vremenima: pravni standardi i trenutačni dosezi“. S pitanjem ranjivosti susrela se kroz mnoge od tema kojima se bavila, no u recentnijim istraživanjima s ovim se problemom susrela ponajviše kroz istraživanje posljedica klimatskih promjena, uslijed kojih je zabilježena osobita ranjivost kako pojedinih područja, tako i pojedinih populacija. Sudjelovanjem na projektu nastojat će istražiti sveobuhvatno značenje ranjivosti u međunarodnom pravu, posebice u kontekstu klimatskih promjena i zaštite ljudskih prava.
- (5) izv. prof. dr. sc. Marko Mrakovčić:
Marko Mrakovčić je izvanredni profesor na Katedri za sociologiju i predstojnik te katedre na Pravnom fakultetu u Rijeci. U svojem dosadašnjem radu istraživački fokus usmjerio je na problematiku i izazove etničkih odnosa u višeetničkim sredinama, problematiku funkcioniranja pravnog sustava i izazove pravne profesije u posttranzicijskim vremenima, problematiku nastanka i reguliranja nasilja u društvu te problematiku migracija i integracije migranata u društvo. Kao istraživač sudjelovao je u provedbi više znanstveno-istraživačkih projekata. Bio je član projekata „Socijalna integracija i kolektivni identiteti u višeetničkim područjima Hrvatske“, „Hrvatski monitor nasilja: Istraživanje pojavnih oblika, uzroka i procesuiranja delinkventnog nasilja s fokusom na zaštiti posebno ranjivih skupina žrtava“, „Vrijednosne orijentacije i društveno djelovanje riječkih studenata“ „Integracija i dezintegracija Europske unije: Dinamike europeizma i euroskepticizma“. Uz to, sudjelovao je u provedbi istraživanja „Pravnička profesija u suvremenoj Hrvatskoj“ i „Stavovi prema migrantima, tražiteljima azila i azilantima u Hrvatskoj“. Polazeći od rezultata prethodnih projekata i prepoznajući važnost dobrog rada društvenih sustava i institucija u regulaciji, prevenciji i sankcioniraju društveno nepoželjnih pojava, fokusirat će se na istraživanje mehanizama društvenog života koji utječu na detekciju i sprječavanje takvih pojava i zaštitu ranjivih skupina koje su njima pogođene.
- (6) izv. prof. dr. sc. Sanja Bojanić:
Sanja Bojanić bavi se filozofijom kulture, s posebnim naglaskom na suvremena pitanja roda, rase i klase koja produbljuju društvene i afektivne nejednakosti. Završila je studij filozofije, a potom stekla magisterij iz studija hipermedije te doktorat na Centru za ženske i rodne studije (Centre d’Études féminines et d’étude de genre) Sveučilišta Paris 8. Njezin rad obuhvaća interdisciplinarna istraživanja koja uključuju eksperimentalne umjetničke prakse, queer studije i teoriju afekta. Profesionalnu karijeru gradila je kroz angažmane u INHA Louvre u Parizu, Nouvel Observateuru te Laboratoriju za evaluaciju i razvoj digitalnog izdavaštva pri Maison des Sciences de l’Homme (Paris Nord, St. Denis). Prije nego što je postala izvršna direktorica Centra za napredne studije Jugoistočne Europe (CAS SEE) na Sveučilištu u Rijeci, predavala je na sveučilištima u Aberdeenu i Parizu 8, te bila gostujuća profesorica na sveučilištima u Pretoriji, Giessenu i Hamburgu. Njezine opsežne istraživačke projekte poduprli su Europska komisija, Zaklada Volkswagen, UNESCO i druge fondacije. Autorica je nekoliko knjiga i više od četrdeset recenziranih znanstvenih radova, čime je ostvarila značajan doprinos u područjima svog djelovanja.
- (7) izv. prof. art. Darija Žmak Kunić:
Darija Žmak Kunić je multimedijalna umjetnica i izvanredna profesorica na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci. U svom umjetničkom radu istražuje teme identiteta, ranjivosti, obiteljskih odnosa i osobne transformacije. Često koristi tekstil, obiteljske predmete i dokumentarne geste kako bi kroz pletenje, recikliranje i arhiviranje stvorila prostor za iscjeljenje. Pri osmišljavanju izložbi prelaze okvire klasične galerije i uključuju publiku kroz participativne i osjetilne formate. Njezin je pristup nježan, a istovremeno snažno angažiran – umjetnost koristi kao alat za osnaživanje i stvaranje prostora dijaloga. Na Akademiji vodi kiparske kolegije na studiju Likovne pedagogije, gdje potiče interdisciplinarni, inkluzivan i društveno angažiran pristup umjetnosti. Kroz suradnje sa zajednicom, javne intervencije i umjetničke radionice, poseban fokus stavlja na rad s ranjivim i marginaliziranim skupinama. Darijin pedagoški rad usmjeren je na poticanje kritičkog mišljenja i osnaživanje mladih umjetnika kroz nastavu koja često izlazi iz klasične učionice – uključuje javne intervencije, suradnje sa zajednicom i interdisciplinarne pristupe koji potiču inkluziju i socijalnu osjetljivost. U središtu njezine umjetničke i pedagoške prakse stoji uvjerenje da umjetnost može biti alat promjene – osobne, društvene i kulturne – te da svi imaju pravo na kreativni izraz, bez obzira na dob, status ili životne okolnosti.
- (8) Martina Pleško, univ. mag. paed. soc.:
Martina Pleško asistentica je na Odsjeku za kriminologiju Sveučilišta u Zagrebu Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta. Studij Socijalne pedagogije završila je 2023. godine s diplomskim radom naziva „Suočavanje sa stresom i psihološka dobrobit zatvorenika“, čime je započela svoj istraživački put u području penologije. Među područjima njezina znanstvenog interesa ističe se problematika nasilja u penalnim ustanovama te zaštita prava zatvorenika kao pripadnika ranjivih skupina. Shodno tome, sudjeluje u znanstveno-istraživačkom projektu ERF-a „Nasilje u hrvatskom zatvorskom sustavu“ te pilot-projektu „Poslijepenalna zaštita – zaštita zatvorenika i zajednice“ čiji je nositelj Uprava za zatvorski sustav i probaciju. Sa željom povezivanja znanja iz područja socijalne pedagogije i prava, upisala je doktorski studij na Pravnom fakultetu u Rijeci. U okviru doktorskog istraživanja bavit će se primjenom i učinkovitošću sigurnosne mjere obveznog psihosocijalnog tretmana, s naglaskom na razumijevanje njezine uloge u smanjenju i prevenciji nasilnog ponašanja. Time će nastojati doprinijeti jačanju zaštite ranjivih skupina te stvaranju sigurnijeg okruženja za sve članove društva.