Zaštita prava ranjivih osoba u izazovnim vremenima: pravni standardi i trenutačni dosezi

Naziv projekta: Zaštita prava ranjivih osoba u izazovnim vremenima: pravni standardi i trenutačni dosezi
Akronim projekta (ako postoji): ZaRIV#vulnerability
Oznaka projekta: uniri-iz-25-149
Program / izvor financiranja: Europska unija – NextGenerationEU
Trajanje projekta (od–do): 01.10.2025.
Ukupna vrijednost projekta (EUR): 30.09.2029.
Pravne napomene: Projekt je financiran sredstvima Europske unije – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija ni Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Ime i prezime voditelja: Izv. prof. dr. sc. Dalida Rittossa
Kontakt e-mail: dalida.rittossa@pravri.uniri.hr

•  prof. dr. sc. Marissabell Škorić (PRAVRI), marissabell.skoric@pravri.uniri.hr
• prof. dr. sc. Sandra Fabijanić Gagro (PRAVRI), sandrafg@pravri.uniri.hr
• izv. prof. dr. sc. Petra Perišić (PRAVRI), petra.perisic@pravri.uniri.hr
• izv. prof. dr. sc. Marko Mrakovčić (PRAVRI), marko.mrakovcic@pravri.uniri.hr
• izv. prof. dr. sc. Sanja Bojanić (UNIRI, Institut za budućnost), sanja.bojanic@uniri.hr
• izv. prof. art. Darija Žmak Kunić (APURI), darija.zmak.kunic@uniri.hr
• Martina Pleško, univ. mag. paed. soc. (Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet u Zagrebu), martina.plesko@erf.unizg.hr

Danas živimo u izrazito izazovnim vremenima suočeni s društvenim previranjima, nejednakošću, izostankom stabilnosti i socijalne uključivosti. Istraživanja iz različitih disciplina predviđaju kako će u takvom društvenom scenariju negativne posljedice najteže zadesiti ranjive. U svjetlu navedenog, institut ranjivosti pokazao se ključnim modelom u pružanju socijalnih usluga i izgradnji sustava zaštite prava ranjivih. Kako se još uvijek radi o nedovoljno istraženom pravnom institutu, projektni tim ispitat će njegovu bit, pravnu prirodu i transformacijski potencijal. U teorijskom dijelu istraživanja preispitat će se standardi ranjivosti u međunarodnom pravu i njihova transformacija u kaznenopravna nacionalna rješenja. U empirijskom fazi ocijenit će se stupanj postignute kaznenopravne zaštite posebno ranjivih osoba u sudskoj praksi i djece od neprihvatljivih ponašanja u školskom okruženju. Pravni i sociološki zaključci o posebnom statusu ranjivih osoba povezat će se s filozofskim poimanjem ranjivosti i na odgovarajući način prenijeti široj zajednici putem društveno angažirane umjetnosti, a sve kako bi se poboljšao stvarni položaj ranjivih.

Ciljevi projekta:

• 1. Glavni cilj: Jačanje društvene odgovornosti kroz poboljšane pravnog i stvarnog položaja ranjivih osoba u Hrvatskoj
• 2. Dodatni cilj: Podizanje znanstvene izvrsnosti u svrhu poboljšanja pravnog i stvarnog položaja ranjivih osoba u Hrvatskoj
• 3.Krajnji cilj: Unaprijediti zaštitu prava ranjivih i polučiti konkretan boljitak za zajednicu.

Očekivani rezultati:

• Plan projektnih istraživanja jasno je postavljen na cilju jačanja društvene odgovornosti jer zaštita prava ranjivih osoba predstavlja etički i pravni imperativ i društvenu nužnost. Slijedom toga, tijekom provođenja projekta ostvarit će se čitav niz interdisciplinarnih rezultata. Objasnit će se normativna snaga instituta ranjivosti u smjeru jačanja prava ranjivih unutar međunarodnopravnog okvira i ispitati kako su se međunarodne smjernice prenijele u nacionalna kaznenopravna rješenja. U empirijskom dijelu istraživanja istražit će se praksa općinskih i županijskih sudova povodom počinjenja delikata nasilja na štetu bliskih žrtava, djece i posebno ranjivih osoba. Empirijski istraživački slijed nastavit će se kvantitativnim prikupljanjem podataka o neprihvatljivom ponašanju i ranjivosti djece i provođenjem fokus grupa s djelatnicima riječkih osnovnih škola. Dobiveni teorijski i empirijski rezultati nadogradit će se s filozofskim poimanjem ranjivosti i međuzavisnosti i nenasilnim oblicima (samo)zaštite kroz umjetničke i kulturne prakse. Primjenom različitih istraživačkih pristupa u interdisciplinarnom okruženju, istraživački tim će nastojati postići krajnji cilj projekta: unaprijediti zaštitu prava ranjivih i polučiti konkretan boljitak za zajednicu.

Ključne riječi:

• zaštita prava ranjivih osoba, institut ranjivosti u međunarodnopravnom okviru, kaznenopravna zaštita posebno ranjivih osoba, nasilje na štetu bliskih osoba, djeca žrtve seksualnih delikata, neprihvatljiva ponašanja djece u školskom okruženju, filozofsko poimanje ranjivosti, ranjivost u društveno angažiranoj umjetnosti

• (1) izv. prof. dr. sc. Dalida Rittossa:

Dalida Rittossa je izvanredna profesorica na Katedri za kazneno pravo i predstojnica Zavoda za kaznene znanosti na Pravnom fakultetu u Rijeci. U posljednje vrijeme svoj istraživački fokus usmjerila je na kaznenopravnu zaštitu djece, maloljetničku delinkvenciju, seksualne delikte, kaznena djela s elementima nasilja, prava osoba s duševnim smetnjama i institut ranjivosti. Kao predana zagovornica prava ranjivih skupina, bila je glavna istraživačica projekta Hrvatske zaklade za znanost IP-CORONA-04-2086, „Život u doba bolesti COVID-19 – socijalne implikacije za sigurnost i dobrobit ranjivih skupina u europskom kontekstu“. Prepoznajući učestale promjene kaznenopravne politike i njihove implikacije na sudsku praksu, sigurnost i prava građana, vodila je istraživački tim UNIRI projekta „Prijedlog osme novele Kaznenog zakona – Quo vadis?“. Polazeći od rezultata prethodnih projekata, nastavit će se fokusirati na zaštitu ranjivih osoba od nasilja i uzroke nasilnog ponašanja među mladima. Dalida Rittossa je voditeljica projekta „Zaštita prava ranjivih osoba u izazovnim vremenima: pravni standardi i trenutačni dosezi“.

• (2) prof. dr. sc. Marissabell Škorić:

Marissabell Škorić redovita je profesorica i predstojnica Katedre za kazneno pravo na Pravnom fakultetu u Rijeci. Profesorica Škorić koautorica je dva sveučilišna udžbenika te autorica brojnih znanstvenih radova iz područja kaznenog prava, međunarodnoga kaznenog prava, forenzičke psihopatologije i kriminologije. Sudjelovala je u nizu znanstveno-istraživačkih projekata te je rezultate svojih znanstvenih istraživanja izložila na brojnim međunarodnim i domaćim konferencijama. Posljednjih je godina svoj istraživački rad usmjerila na pitanja kaznenopravne zaštite ranjivih skupina, posebno zaštite žrtava obiteljskog nasilja i zaštite prava osoba s duševnim smetnjama. Sudjelovanje u projektu Zaštita prava ranjivih osoba u izazovnim vremenima: Pravni standardi i trenutačni dosezi smatra iznimnom prilikom za produbljivanje stručnosti u ovom području te za doprinos razvoju učinkovitijih pravnih standarda i praksi. 

• (3) prof. dr. sc. Sandra Fabijanić Gagro:

Sandra Fabijanić Gagro je redovita profesorica na Pravnom fakultetu u Rijeci, predstojnica Katedre za međunarodno pravo. Njezina stručnost obuhvaća više disciplina, uključujući međunarodno pravo, međunarodno humanitarno pravo, međunarodno pravo mora, diplomatsko i konzularno pravo te odgovornost države. Njezini akademski i istraživački interesi usmjereni su na složene dimenzije međunarodnog humanitarnog prava, s posebnom posvećenošću zaštiti djece u oružanim sukobima i zaštiti ranjivih skupina. Autorica je brojnih znanstvenih članaka objavljenih u uglednim domaćim i međunarodnim časopisima i zbornicima konferencija. Kao gostujuća profesorica držala je predavanja na cijenjenim inozemnim institucijama te izlagala na brojnim međunarodnim znanstvenim konferencijama, ljetnim školama i specijaliziranim skupovima. Baveći se nizom pitanja koja uključuju zaštićene pojedince i skupine, pri čemu se posebna pozornost mora posvetiti njihovoj ranjivosti u konkretnim okolnostima, što nerijetko otvara složena društvena, vjerska, sigurnosna i pravna pitanja, sudjelovanje u ovom projektu smatra iznimnom prilikom za daljnje produbljivanje znanja i stručnosti. 

• (4) izv. prof. dr. sc. Petra Perišić:

Petra Perišić izvanredna je profesorica na Katedri za međunarodno pravo te punopravna članica Zavoda za pomorsko pravo i pravo mora Pravnog fakulteta u Rijeci. Usavršavala se na Haškoj akademiji za međunarodno pravo, na European University Institute (EUI) u Firenci i na Europa-Institutu u Saarbrückenu. Članica je uredništava nekoliko znanstvenih časopisa; objavila je niz znanstvenih radova i sudjelovala na brojnim međunarodnim konferencijama. U svom znanstvenom radu bavila se raznim međunarodnopravnim temama, uključujući upotrebu sile i pravo na samoobranu, pravo na samoodređenje, obveze država u pogledu migranata, odgovornost za zaštitu (R2P), klimatske promjene, i druge. Trenutno je istraživačica na projektu „Zaštita prava ranjivih osoba u izazovnim vremenima: pravni standardi i trenutačni dosezi“. S pitanjem ranjivosti susrela se kroz mnoge od tema kojima se bavila, no u recentnijim istraživanjima s ovim se problemom susrela ponajviše kroz istraživanje posljedica klimatskih promjena, uslijed kojih je zabilježena osobita ranjivost kako pojedinih područja, tako i pojedinih populacija. Sudjelovanjem na projektu nastojat će istražiti sveobuhvatno značenje ranjivosti u međunarodnom pravu, posebice u kontekstu klimatskih promjena i zaštite ljudskih prava. 

• (5) izv. prof. dr. sc. Marko Mrakovčić:

Marko Mrakovčić je izvanredni profesor na Katedri za sociologiju i predstojnik te katedre na Pravnom fakultetu u Rijeci. U svojem dosadašnjem radu istraživački fokus usmjerio je na problematiku i izazove etničkih odnosa u višeetničkim sredinama, problematiku funkcioniranja pravnog sustava i izazove pravne profesije u posttranzicijskim vremenima, problematiku nastanka i reguliranja nasilja u društvu te problematiku migracija i integracije migranata u društvo.  Kao istraživač sudjelovao je u provedbi više znanstveno-istraživačkih projekata. Bio je član projekata „Socijalna integracija i kolektivni identiteti u višeetničkim područjima Hrvatske“, „Hrvatski monitor nasilja: Istraživanje pojavnih oblika, uzroka i procesuiranja delinkventnog nasilja s fokusom na zaštiti posebno ranjivih skupina žrtava“, „Vrijednosne orijentacije i društveno djelovanje riječkih studenata“ „Integracija i dezintegracija Europske unije: Dinamike europeizma i euroskepticizma“. Uz to, sudjelovao je u provedbi istraživanja „Pravnička profesija u suvremenoj Hrvatskoj“ i „Stavovi prema migrantima, tražiteljima azila i azilantima u Hrvatskoj“. Polazeći od rezultata prethodnih projekata i prepoznajući važnost dobrog rada društvenih sustava i institucija u regulaciji, prevenciji i sankcioniraju društveno nepoželjnih pojava, fokusirat će se na istraživanje mehanizama društvenog života koji utječu na detekciju i sprječavanje takvih pojava i zaštitu ranjivih skupina koje su njima pogođene.

• (6) izv. prof. dr. sc. Sanja Bojanić:

Sanja Bojanić bavi se filozofijom kulture, s posebnim naglaskom na suvremena pitanja roda, rase i klase koja produbljuju društvene i afektivne nejednakosti. Završila je studij filozofije, a potom stekla magisterij iz studija hipermedije te doktorat na Centru za ženske i rodne studije (Centre d’Études féminines et d’étude de genre) Sveučilišta Paris 8. Njezin rad obuhvaća interdisciplinarna istraživanja koja uključuju eksperimentalne umjetničke prakse, queer studije i teoriju afekta. Profesionalnu karijeru gradila je kroz angažmane u INHA Louvre u Parizu, Nouvel Observateuru te Laboratoriju za evaluaciju i razvoj digitalnog izdavaštva pri Maison des Sciences de l’Homme (Paris Nord, St. Denis). Prije nego što je postala izvršna direktorica Centra za napredne studije Jugoistočne Europe (CAS SEE) na Sveučilištu u Rijeci, predavala je na sveučilištima u Aberdeenu i Parizu 8, te bila gostujuća profesorica na sveučilištima u Pretoriji, Giessenu i Hamburgu. Njezine opsežne istraživačke projekte poduprli su Europska komisija, Zaklada Volkswagen, UNESCO i druge fondacije. Autorica je nekoliko knjiga i više od četrdeset recenziranih znanstvenih radova, čime je ostvarila značajan doprinos u područjima svog djelovanja. 

• (7) izv. prof. art. Darija Žmak Kunić:

Darija Žmak Kunić je multimedijalna umjetnica i izvanredna profesorica na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci. U svom umjetničkom radu istražuje teme identiteta, ranjivosti, obiteljskih odnosa i osobne transformacije. Često koristi tekstil, obiteljske predmete i dokumentarne geste kako bi kroz pletenje, recikliranje i arhiviranje stvorila prostor za iscjeljenje. Pri osmišljavanju izložbi prelaze okvire klasične galerije i uključuju publiku kroz participativne i osjetilne formate. Njezin je pristup nježan, a istovremeno snažno angažiran – umjetnost koristi kao alat za osnaživanje i stvaranje prostora dijaloga. Na Akademiji vodi kiparske kolegije na studiju Likovne pedagogije, gdje potiče interdisciplinarni, inkluzivan i društveno angažiran pristup umjetnosti. Kroz suradnje sa zajednicom, javne intervencije i umjetničke radionice, poseban fokus stavlja na rad s ranjivim i marginaliziranim skupinama. Darijin pedagoški rad usmjeren je na poticanje kritičkog mišljenja i osnaživanje mladih umjetnika kroz nastavu koja često izlazi iz klasične učionice – uključuje javne intervencije, suradnje sa zajednicom i interdisciplinarne pristupe koji potiču inkluziju i socijalnu osjetljivost. U središtu njezine umjetničke i pedagoške prakse stoji uvjerenje da umjetnost može biti alat promjene – osobne, društvene i kulturne – te da svi imaju pravo na kreativni izraz, bez obzira na dob, status ili životne okolnosti.

• (8) Martina Pleško, univ. mag. paed. soc.:

Martina Pleško asistentica je na Odsjeku za kriminologiju Sveučilišta u Zagrebu Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta. Studij Socijalne pedagogije završila je 2023. godine s diplomskim radom naziva „Suočavanje sa stresom i psihološka dobrobit zatvorenika“, čime je započela svoj istraživački put u području penologije. Među područjima njezina znanstvenog interesa ističe se problematika nasilja u penalnim ustanovama te zaštita prava zatvorenika kao pripadnika ranjivih skupina. Shodno tome, sudjeluje u znanstveno-istraživačkom projektu ERF-a „Nasilje u hrvatskom zatvorskom sustavu“ te pilot-projektu „Poslijepenalna zaštita – zaštita zatvorenika i zajednice“ čiji je nositelj Uprava za zatvorski sustav i probaciju. Sa željom povezivanja znanja iz područja socijalne pedagogije i prava, upisala je doktorski studij na Pravnom fakultetu u Rijeci. U okviru doktorskog istraživanja bavit će se primjenom i učinkovitošću sigurnosne mjere obveznog psihosocijalnog tretmana, s naglaskom na razumijevanje njezine uloge u smanjenju i prevenciji nasilnog ponašanja. Time će nastojati doprinijeti jačanju zaštite ranjivih skupina te stvaranju sigurnijeg okruženja za sve članove društva.