O projektu
Broj projekta: uniri-iskusni-drustv-23-232
Datum početka: 6. svibnja 2024.
Datum završetka: 6. svibnja 2025.
Voditeljica: izv. prof. dr. sc. Dalida Rittossa
Kontakt: dalida.rittossa@uniri.hr
Sadržaj projekta
Nedavnim istupom u javnosti Vlada Republike Hrvatske najavila je prijedlog osme novele trenutno važećeg Kaznenog zakona koji je stupio na snagu 1. siječnja 2013. godine. Prema dinamici zakonskih izmjena i dopuna pokazalo se kako naš zakonodavac u prosijeku mijenja odredbe Kaznenog zakona svakih nepunih godinu i pol dana. Takav normativni trend nije novost u hrvatskom kaznenopravnom prostoru. Primjerice, Kazneni zakon iz 1997. godine doživio je 13 intervencija i time nastavio slijed zakonodavnog aktivizma koji se vezuje i uz ranije važeće kaznene zakone. Zlatarić je tako prije gotovo sedam desetljeća zaključio da ne postoji savršena kodifikacija i kako uvijek ima prostora za zakonodavno popravljanje i poboljšanje. Struka je suglasna kako su zakonodavne intervencije nužne da bi se otklonile normativne slabosti poput pravno-tehničkih pogreški, nedovoljno jasnih i nedovoljno preciznih odredbi, instituta bez jakog teorijskog uporišta i da bi se ispunile obveze preuzete iz europskog i međunarodnog pravnog prostora. Nedavno okončana pandemija COVID-19 bolesti pokazala je kako nova zakonska rješenja mogu generirati i novonastale društvene okolnosti i potreba za pojačanom zaštitom posebno ranjivih građana. No isto tako prevladava i shvaćanje kako prečeste promjene zakonskih tekstova narušavaju jedno od temeljnih načela normativnog sustava, načelo pravne sigurnosti. Prihvatljive zakonodavne intervencije su stoga one koje predstavljaju pravičan balans između racionalnih potreba za novim amandmanima i uvažavanjem zahtjeva pravne sigurnosti kao bitne odrednice vladavine prava. Kako bi se ustanovilo predstavlja li prijedlog osme novele ishitreni istup predlagatelja potaknut, između ostalog, i pritiskom građanskih inicijativa i zahtjevima za jačanjem kaznene represije, detaljno će se analizirati predložena normativna rješenja. S posebnom pažnjom istražit će se jesu li te odredbe u skladu s konvencijskim i europskim standardima. Kako bi se istražilo u kojoj mjeri prijedlog osme novele nudi rješenja za normativne nedostatke koji su uočeni u praktičnoj primjeni Kaznenog zakona, proučit će se i dostupna sudska praksa u svezi s kaznenim djelima u koja se prijedlogom intervenira. Na temelju provedene teorijske i praktične analize predložit će se rješenja de lege ferenda za daljnje osnaženje normativne koherentnosti kaznenog zakonodavstva u skladu sa diktatom ustavnog prava.
Istraživački tim