O projektu
Broj projekta: uniri-iskusni-drustv-23-69
Datum početka: 6. svibnja 2024.
Datum završetka: 6. svibnja 2025.
Voditeljica: prof. dr. sc. Sanja Barić
Kontakt: sbaric@pravri.uniri.hr
Sadržaj projekta
Pravni poredak je oduvijek polazio od inherentne odvojenosti čovjeka od ostatka svijeta poimajući čovjeka kao subjekta, a ostatak živog i neživog svijeta kao objekte instrumentalne čovjeku, tj. kao objekte čije svrhe koriste (npr. vlasništvo) ili čije reperkusije (npr. onečišćenje) utječu na kvalitetu života subjekta/čovjeka. Međudjelovanje čovjeka i prirode, imanencija čovjeka koji je u njoj i koji ju prihvaća kao ključni dio sebe, a ne izolirajući se od nje, predstavlja, pozitivistički gledajući, kulturni šok, ali i nužnost. Subordinacija i artificijelna izolacija čovjeka od prirode i postavljanje kategorijalnih granica između „ljudskog“ i „prirodnog“ dodatno pridonosi jazu između čovjeka i svih elemenata prirode. Rapidni opći gospodarsko-industrijski razvoj čovječanstva rezultira i otuđenjem čovjeka od njegove prirodne matice, kao i brojnim patološko-ekološkim katastrofama, kobnim za brojne ostale dionike prirode, ne-ljudska živa bića, ali i čovjeka samog. U trećem naraštaju ljudskih prava prepoznaje se pravo na zdrav okoliš, a razvijaju se i određena prava životinja (npr. u RH kazneno djelo ubijanje ili mučenje životinja te pravna zaštita životinja kralježnjaka). U najnovije vrijeme govori se o čuvstvenoj prirodi ne-ljudskih bića (sentient beings, non-human beings) koja ima svoje refleksije na pozitivnopravno uređenje tretmana primarno kućnih ljubimaca. Radi se o početnim koracima propitivanja puno šire pravno-teorijske paradigme tj. o probijanju granica antropocentrične spoznajne ljuske pravne intervencije. Ovo istraživanje usmjerit će se na razmatranje etičkih i pravnoteorijskih elemenata koji se koriste ili mogu koristiti u zakonodavstvu i sudskoj praksi relevantnih foruma s namjerom utvrđivanja potrebe, opsega, valjanosti i korisnosti širenja pojma „nositelja prava“, a čiji rezultati – osim u odnosu na poimanje novog koncepta prava prirode i novog prirodnog prava – mogu imati uporabnu vrijednost i za buduće promišljanje pravnog tretmana UI.
Riječi „prirodno“, „zdravo“, „ekološko“, samo su neki od pojmova koji se toliko pojavljuju u ljudskoj (d)okolici, a da se pritom prilikom korištenja ovih priloga ili izvedenih pridjeva zaboravlja na značaj semantičko-hermeneutičke težine tih riječi. Doktrine su različitih znanosti iznjedrile koncepte antropocentrizma i biocetrizma čiji sadržaj, bez obzira na sve češće korištenje, ostaje nejasan. Čovjek, s jedne strane, jest destruktor prirode, ali isto tako, s druge strane, jedan je od temeljnih posrednika u njezinom očuvanju. U tom se pogledu postavlja pitanje koje je to djelovanje antropocentrično, a koje je djelovanje biocentrično te je li uopće takva oznaka relevantna za zaštitu prirode. Posljedično, postavlja se pitanje, kako se ova poimanja uočavaju, ali i (re)kreiraju kroz pravo? Postiže li pravo svoju svrhu (zaštita prirode)? Mogu li, poput čovjeka, i ostali dionici prirode biti nositelji (subjektivnih) prava te na koji se način navedeno nositeljstvo prava odražava u javnom i privatnom pravu? Naime, životinje, biljke i stabla, potoci, jezera i rijeke te „matica zemlja“ u nekim državama zaista uživaju nositeljstvo prava, pa čak i status pravnih subjekata. S druge strane, postoji otpor pravnih, filozofskih i politoloških stručnjaka iz područja teorije subjektivnih prava i pravnog subjektiviteta. Pitanje nositeljstva prava ključno je pitanje u intersekciji čovjeka i prirode današnjice, a unutar pravnog koncepta održivog razvoja i novim shvaćanjima “prava prirode per se”.
Znanstveno istraživanje koje će se provesti dio je šireg znanstveno-istraživačkog pothvata koji ide u pravcu ocrtavanja obnovljene pravne paradigme i probijanja temeljno antropocentrične normativne matrice. Radi se o globalnoj pojavi u povojima, gdje su najveći iskoraci učinjeni na Novom Zelandu. S obzirom na vremenski ograničeno trajanje ovog projekta, utvrđeni su okviri istraživanja s jasnim istraživačkim ciljem. Fokus projektnih aktivnosti stavljen je na temeljno teorijsko, etičko i pravno pitanje nositeljstva (subjektivnih) prava živih bića različitih od čovjeka, primarno životinja, a kao pokazatelja probijanja krutog pravnog antropocentrizma. Pri tome će se provesti komparativna analiza nacionalnih pravnih rješenja (zakonodavstva i prakse najviših sudišta) te međunarodnih dokumenata i pravorijeka uz prateće razmatranje ekoloških, etičkih, kulturoloških i pravnoteorijskih pozadina odgovarajućih rješenja, praksi i trendova.
Istraživački tim
Postignuća
Ishodi projekta su trojaki:
A. Osnaživanje znanstvenih i obrazovnih kompetencija članova tima u području prava životinja, a u širem okviru narastajućeg područja prava prirode,
B. Uspostava interdisciplinarnog međunarodnog tima za prijavu na kompetitivne projekte,
C. Priprema izbornog kolegija “Prava životinja” na Pravnom fakultetu s dugoročnim ciljem osnivanja znanstveno-istraživačkog Centra u području prava prirode na Sveučilištu u Rijeci.
Ad A)
– Izv. prof. dr. sc. Sandra Winkler i prof. dr. sc. Sanja Barić sudjelovale su na VIII. Kongresu SIRDa (Società italiana per la ricerca nel diritto comparato) koji se održavo pri Sveučilištu Roma Tor Vergata, Frascati (Villa Mondragone). Od 12. do 14. rujna 80ak sudionika razmatralo je teme pod zajedničkim nazivom “Ambiente, economia, società. Le misure della sostenibilità nelle diverse culture giuridiche”. Prof. Winkler izložila je temu “Il diritto dei bambini ad un ambiente pulito, sano e sostenibile”, a prof. Barić pod naslovom “Usefulness and limits of the concept ‘rights of nature’: a comparative analysis'”.
– Prof. dr. sc. Sanja Barić i dr. sc. Tomislav Nedić sudjeluju na međunarodnom znanstvenom simpoziju 32. Dani Frane Petrića na Cresu (22. do 25. rujna) Hrvatskog filozofskog društva pod zajedničkim nazivom „Ne-ljudske životinje u filozofiji i kulturi“. Prof. Barić izlaže temu „Alternative antropocentričnoj paradigmi za zaštitu biosfere u usporednopravnoj perspektivi“, a dr. sc. Nedić „Osoba, stvar, životinja – pravna i moralna ontologija životinjskog nositeljstva subjektivnih prava“.
– Studijski posjeti sljedećim institucijama:
- University of Antwerp, Faculty of Law, Animal & Law Chair, i Personal Rights and Property Rights Research Group, Antwerpen, Belgija (boravili prof. dr. sc. Sanja Barić, izv. prof. dr. sc. Sandra Winkler, izv. prof. dr. sc. Sarah Czerny i dr. sc. Tomislav Nedić) – 3. do 7. studeni 2024.
- Università di Torino, Italija te Zaštitnik prava životinja regije Piemonte (boravile prof. dr. sc. Sanja Barić i izv. prof. dr. sc. Sandra Winkler) – 15. do 18. prosinca 2024.
- Cambridge Centre for Animal Rights Law, Cambridge, UK (nazočili prof. dr. sc. Sanja Barić, izv. prof. dr. sc. Sandra Winkler i dr. sc. Tomislav Nedić) – 5. veljače 2025. (online posjet).
- Melanie Challanger u Talking Animals, Law & Philosophy (nazočila prof. dr. sc. Sanja Barić) – 18. veljače 2025.
Ad B)
– Organizacija međunarodne znanstvene konferencije u travnju 2025. godine na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci – pripreme u tijeku.
Ad C)
– Priprema izbornog kolegija “Prava životinja” na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci od akademske godine 2025./2026. – pripreme u tijeku.
– Održane su sljedeće popularizacijske aktivnosti za građanstvo:
- u Opatiji, Međusveučilišni centar Jean Monnet, 16. listopada 2024. voditeljica projektnog tima, prof. dr. sc. Sanja Barić, održala je javno predavanje “Prava prirode kao (novi?) koncept zaštite biosfere i ekosistema”
- u Rijeci, popularno-znanstveni ciklus Što ja to istražujem?, Gradska knjižnica Rijeka, 13. studenog 2024., voditeljica projektnog tima, prof. dr. sc. Sanja Barić, održala je javno predavanje „Prava prirode – transformacija antropocentrične paradigme?“.
- u Rijeci, popularno-znanstveni ciklus “Sveučilište za 3. dob”, Filozofski fakultet u Rijeci, 27. studenog 2024., članica projektnog tima, izv. prof. dr. sc. Sarah Czerny, održala je javno predavanje s naslovom “Razmišljanje o klimatskim promjenama”.